Prema posljednjim podacima Financijske agencije, u Hrvatskoj je bilo blokirano 255,5 tisuća građana zbog duga od 18,75 milijardi kuna, što predstavlja rast od dva posto u odnosu na mjesec prije.
Od ukupnog duga građana na dug financijskim institucijama otpada 12 milijardi, a od toga bankama i štedionicama 10 milijardi, leasing društvima 700 milijuna, kartičarskim društvima 600 milijuna i osiguravateljima 500 milijuna kuna. Tome treba dodati ovrhe nad nekretninama.
Na što se građani najviše žale?
Građani su se pučkoj pravobraniteljici Lori Vidović najčešće žalili da nisu primili opomene za postojanje određene novčane obveze, pa bi za nju doznali tek nakon što bi nastupila ovrha. Ovršenici nisu imali ni informaciju o izuzeću od ovrhe i na koji ga način ostvariti, kao ni koji dio primanja može biti ovršen.
Isto tako nije rijetkost da se javljaju građani koji su dvostruko ovršeni zbog istog duga, što je nezakonito. U toj situaciji ovršenik mora dostaviti prigovor, pa je bitno znati da bi svaki građanin trebao što duže čuvati kopije uplatnica plaćenih režija.
Na koji način pučki pravobranitelj može pomoći građanima koji se nađu u takvim problemima?
Prije svega im može dati pravnu informaciju i savjet, odnosno predlažu kako zaštititi svoja prava te ih uputiti na relevantne institucije.
Hana Jurić, voditeljica savjetovališta udruge Istarski potrošač, kaže da im se zbog ovrha građani svakodnevno javljaju.
''Statistika pokazuje da svaki deseti građanin ima ovrhu za vratom. Javio nam se i čovjek jer mu je račun blokiran zbog duga za vrtić iako mu dijete ima 18 godina'', spomenula je Jurić ovaj bizaran slučaj.
