Vijest iz Mađarske koja promjenom zakona priprema prisilnu konverziju kredita iz švicarskih franaka u forintu, u Hrvatskoj je otvorila raspravu treba li isto učiniti Hrvatska kako bi se olakšale muke domaćih dužnika.
Stručnjaci su mišljenja kako Mađari opet eksperimentiraju, jer, takve mjere, poljujat će stabilnost bankarskog sustava. No, neki od njih smatraju da bi prijedlog ukidanja devizna klauzule ipak trebalo razmotriti i napraviti podrobnu analizu.
Glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić upozorava da bi ukidanje devizne klauzule dovelo do rasta kamata na kredite i smanjenja bankarske aktivnosti, a posljedično i pada gospodarske aktivnosti. Kaže da bi micanje valutne klauzule s kredita značilo i micanja klauzule sa štednje u devizama.
"Banke bi bile prisiljene motivirati građane na štednju u kunama, a ne u eurima. Većina štednje danas je u eurima, pa bi takav potez doveo do povlačenja depozita građana", ocjenjuje Šantić podsjećajući da je Hrvatima kuna neatraktivna valuta za štednju.
Problem u Mađarskoj znatno je ozbiljniji, objašnjava Šantić, jer u toj zemlji čak oko 30 posto građana ima kredite vezane uz franak, a teret otplate tih kredita je otežan i zbog činjenice da je forinta deprecirala ne samo prema franku već i prema euru.
Hrvatski građani koji imaju kredite u francima ipak su profitirali.
"Stvari treba promatrati u dužem vremenskom periodu. Ako uzmemo razdoblje od 2007., kada bi gledali zbroj rata kredita uplaćenih u francima i onih u eurima, većina građana koja im kredite vezane za švicarski franak i dalje je u plusu", kaže Šantić, ističući da je to prvenstveno zbog niže kamatne stope na te kredita.
Šantić procjenjuje da će u sljedećih 10 do 12 mjeseci franak i dalje jačati, ali puno slabijim intenzitetom nego do sada.
"Tko će u nakon 30 godina biti u plusu, teško je reći", zaključuje Šantiić.
Ako mogu Mađari, možemo i mi
Prof. dr. sc. Drago Jakovčević s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu kaže da je ključ odluke na svakoj banci da upravlja valutnim rizikom pa tako i odluka hoće li ukinuti deviznu klauzulu.
"Ako mogu Mađari, ne vidim zašto ne i mi ne mogli. Ne vidim što bi to destabiliziralo bankarski sustav. Prijedlog bi ozbiljno trebalo razmotriti i napraviti analizu", tek bi se onda moglo govoriti o posljedicama", kaže prof. dr. sc. Jakovčević.
Smatra da ukidanje devizne klauzule nužno ne povlači i ukidanje klauzule sa štednje u devizama.
Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hypo banke, kaže da je preduvjet za ukidanje devizne klauzule postojanje dugoročne kunske krivulje kako bi se mogla pravilno odrediti cijena kunskih izvora i kunskih plasmana. Drugim riječima, država bi trebala izdavati dugoročne kunske obveznice pravilnom vremenskom dinamikom.
"Najveći klijent - država, zadužuje se po deviznoj valutnoj klauzuli i nikada ništa nije učinila da promovira zaduživanje u kunama. Sada, dvije-tri godine prije ulaska u EU, kada ćemo se po sili zakona morati prilagoditi, ukidanje valutne klauzule je besmisleno", zaključuje Stojić.
Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb, slaže se da u ovom trenutku ne bi bilo dobro ukinuti deviznu klauzulu.
"Privlačnom nam se čini mogućnost da banke rizik s građana prebace na sebe, ali s obzirom na strukturu štednje u Hrvatskoj, to nije moguće", kaže Švaljek. Zbog snažnog jačanja švicarskog franka, oko 15 posto hrvatskih građana koji imaju kredite vezane za ovu valutu na vlastitoj koži dobro su osjetili što znači tečajni rizik. Najveći skok dogodio se od kraja prošle te u ovoj godini, od kada su rate za prosječni stambeni kredit narasle i do 500 kuna. Kako bi ublažile "gušenje" koje je izazvalo jačanje švicarskog franka, većina banaka koje posluju u Hrvatskoj snizile su kamatne stope na kredite vezane za tu valutu, a neke su ponudile povoljniju konverziju kredita u euro, produljenje otplate i fleksibilniji otplatni plan.
Prethodni članci:
arti-201009300261006 arti-201009280137006 arti-201009080537006 arti-201007020026006
