Na forumu u švicarskom Davosu sudjeluje četrdeset šefova država i vlada, predstavnika banaka i najvećih svjetskih korporacija i tvrtki. U sljedećih pet dana raspravljat će o brojnim temama važnim za budućnost svijeta - od krize u eurozoni do iranskog nuklearnog programa, ali i trendovima u znanosti i umjetnosti.
Prema riječima Klausa Schwaba, utemeljitelja i organizatora Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu prije 42 godine, ovogodišnji sastanak fokusirat će se na to kako razviti novi svjetski model, jer "kapitalizmu u sadašnjoj formi više nema mjesta u današnjem svijetu".
"Opasnost za svijet je da su današnja politička vodstva preslaba", rekao je Schwab u govoru dobrodošlice izrazivši nadu da će upravo Davos biti prekretnica. U velikom istraživanju čiji su rezultati objavljeni uoči održavanja foruma, poslovni ljudi izrazili su nepovjerenje u političare i njihovu sposobnost da pronađu brzo rješenje za postojeću krizu, piše Vjesnik.
"Njemačka neće obećati nešto što ne može ispuniti kada je riječ o rješenju dužničke krize u Europi, no spremna je odlučno pokazati svoju solidarnost u obrani eura, rekla je u srijedu u Davosu njemačka kancelarka Angela Merkel, u povodu službenog otvorenja Svjetskoga ekonomskog foruma.
Merkel za europsku političku uniju
Angela Merkel prvi je put bacila sumnju na izglede da Europa spasi Grčku od potpunoga financijskog sloma i nakon dvije godine krize koja je jedinstvenu europsku valutu dovela na rub propasti priznala je da prvo europsko spašavanje teško više milijarda eura u kombinaciji sa strogim mjerama štednje ne daje rezultata. U intervjuu za Guardian i pet drugih vodećih europskih novina njemačka je kancelarka još inzistirala i na tome da Europski sud pravde (ECJ) dobije ovlasti nadzora nad javnom potrošnjom i proračunskom politikom 17 zemalja eurozone, iako je to zamisao koja u ostalim zemljama zone i u Velikoj Britaniji nailazi na žestok otpor. Pozvala je i na stvaranje europske političke unije u kojoj bi središnja vlast, ojačani dvodomni Europski parlament preuzela još mnoge ovlasti država, a ECJ dobio bi ovlasti vrhovnoga europskog suda. Merkel je ponovno odbacila mogućnost izdavanja euroobveznica kao brzoga načina da se prebrodi kriza, ali je tu opciju ostavila otvorenu za poslije, kad novi euro-režim počne davati rezultate.
