Laszlo Geszti morao je otići s čelnog mjesta Uprave Ine jer previše zna o pregovorima hrvatske Vlade i MOL-a o prodaji plinskog biznisa državi, potom o trgovanju naftom i plinom sa slovenskim Salbatringom te o razlozima zašto se u Inu nije ulagalo. To što zna možda bi, kao predsjednik Uprave, morao ispričati istražnom povjerenstvu o Ini čije osnivanje traži SDP, piše Jutarnji list.
Navodno se ideja povjerenstva ne sviđa niti ministru financija Ivanu Šukeru, sadašnjem predsjedniku Nadzornog odbora Ine, koji je na toj istoj dužnosti bio i do 29. listopada 2008. godine, pa nastoji posredno uvjeriti premijerku Jadranku Kosor i predsjednicu svoje stranke da je povjerenstvo nepotrebno.
Inače, Šukera je o Gesztijevu odlasku mađarska strana obavijestila u petak, 26. veljače.
Preostala dvojica hrvatskih članova Nadzornog odbora Ine, Božidar Pankretić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja, te Tomislav Ivić, ministar obitelji i branitelja, navodno nisu bili obaviješteni o smjeni na čelu kompanije koju nadziru, a u nedjelju nisu željeli komentirati promjenu.
Formalni razlog Gesztijeva odlaska je "ostavka zbog zdravstvenih razloga".
Za razliku od visokih Ininih krugova, gdje vjeruju da su promjene gotove, mnogi drugi zaposlenici Ine te neke osobe iz poslovnih i političkih krugova smatraju da je Gesztijev odlazak samo početak kompletne promjene na čelu Ine.
Mađarski su suvlasnici, navodno, nezadovoljni poslovnim rezultatima koji su za 2009. donijeli neto gubitak od 390 milijuna kuna.
Uz to, Ina je lani proizvela manje nafte i plina, prodala je manje svojih rafinerijskih proizvoda, a godinama zaostaje u modernizaciji rafinerija i benzinskih pumpi, kao i u kvaliteti goriva.
Istodobno, njen najveći dioničar MOL u zadnjem je lanjskom kvartalu imao 136,5 milijuna dolara dobiti.
Druga je teorija da Mađari žele promjenom cijele Uprave Ine izbrisati prošlost i krenuti ispočetka. U toj prošlosti najbolnija im je točka Inino kupovanje naftnih derivata od slovenske tvrtke Salbatring International, u vlasništvu Hetema Ramadanija. Taj je ugovor Salbatringu osigurao titulu najbrže rastuće slovenske kompanije, piše Jutarnji list.
Salbatring je od 2007. do 2008. svoje prihode povećao sa 60 na 611 milijuna eura, a Ina je samo u zadnjem tromjesečju 2008. na trgovini naftom i plinom izgubila 1,5 milijardi kuna.
Podsjetimo, bilo je to tromjesečje uoči potpisivanja novog dioničkog ugovora hrvatske Vlade i mađarskog MOL-a o upravljanju Inom, pri čemu je glavnu riječ u ime Hrvatske vodio bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec.
Prethodni članak:
arti-201002270053006
