Unatoč snijegu koji je ove zime zabijelio cijelu Hrvatsku, od njega u hidrološkom smislu nije bilo nikakve koristi pa već petnaesti mjesec zaredom – vlada suša. Makar se snijeg tek nedavno otopio, razina vode u kaptažama je na vrlo niskim granicama. Nastavi li se sušno razdoblje, kažu hidrolozi, a njihove kolege meteorolozi kažu da hoće – moglo bi biti velikih problema.
U problemima se već petnaest mjeseci zaredom nalazi i HEP, čije su akumulacije na razini prosječnih akumulacija u srpnju, na samo 43 posto popunjenosti.
Zemlja bez vlage
Kako otkriva Zoran Vakula iz Državnog hidrometeorološkog zavoda, postoji mogućnost da stručnjaci Zavoda, zbog dugotrajne suše, upute upozorenje na još jedno dugotrajno sušno razdoblje. Vrlo sušno, u većini Hrvatske čak i ekstremno sušno vrijeme kakvo je bilo u 2011. nastavit će se i u prvoj polovini ove godine, moguće čak do rujna, kaže Vakula. Manjak vlage u tlu nije znatno umanjio ni snijeg pa prognoze za sljedećih šest mjeseci nisu optimistične – relativno je velika vjerojatnost da će oborina biti i znatno manje od dosadašnjeg prosjeka.
Hidrolog, Borivoj Terek, napominje da će, osim hidroelektrana, velikih problema imati i poljoprivreda.
"Od snijega nikakve pomoći, jer se topio polako i rijeke su ga lako 'preuzimale', dok kiše nije bilo. Puno je vode od snijega otišlo u podzemne, zbog dugotrajne suše prazne tokove, zbog čega vode u dubinama ima, ali su vodostaji na površini niski", kaže Terek za Novi list.
Struja skuplja zbog suše
HEP će zato biti prisiljen na veći uvoz električne energije, odnosno pojačanu proizvodnju iz termoelektrana, kažu u toj kompaniji. Dosadašnja dugotrajna suša, kao i one koje se ove godine i dalje očekuju, jedan su od glavnih razloga zbog kojih će HEP, najvjerojatnije već u travnju, od Vlade zatražiti poskupljenje struje. Navodno načelno odobrenje već postoji, no nije poznato o kojem je postotku riječ. HEP će i ovaj put tražiti poskupljenje od pet do deset posto, neslužbene su informacije.
Suša i porast cijena energenata sigurno će dovesti do novog rasta cijena hrane, koja je već u značajnim postocima poskuplljivala lani, u također sušnoj godini. Prema DZS-u, prosječna je proizvođačka cijena merkantilne pšenice lani iznosila 1.398 kuna po toni, što je porast od 21 posto u odnosu na godinu prije. Merkantilni je kukuruz lani bio skuplji za gotovo 15,5 posto, a ječam najviše, za čak 55,5 posto lani u odnosu na 2010. Visok je rast, za 48 posto, imala i uljana repica, šećerna repa bila je skuplja za 37 posto.
