Neven Vidaković, ekonomski analitičar za RTL Direkt je komentirao najnoviji rekord inflacije od13,2 posto. "Ja sam to najavio prije skoro dvije godine, ekonomski klonovi su na moju izjavu da će inflacija biti šest do osam posto rekli da je to nemoguće", kaže i dodaje kako mu je žao što je bio u pravu jer smo nakon ovog u fazi krize državnog duga.
"Događa se da će standard pasti 10 posto i prije ulaska u eurozonu i 10 posto nakon ulaska. Sve najgore što sam rekao da će se dogoditi, događa se i najsretniji bih bio da nisam u pravu", rekao je i pojasnio kako pad u korijenu problema nije u prihvaćanju eura.
'Glavni problem je državno financiranje, a to povlači pad radnih mjesta'
"Dodatni pad od 10 posto nakon uvođenja eura nema veze s eurozonom, nego sa strukturnim problemima koji pogađaju cijelu Uniju. Ovo nije početak i nije glavni problem koji će se iznjedriti. Glavni problemi bit će što će državno financiranje biti otežano, država neće moći doći do novca i ukupno kreditiranje će pasti, što znači pad investicija, razvoja, pad broja radnih mjesta", pesimističan je Vidaković i dodaje kako euro nije nikakav štit.
"Temeljna laž je krenula od razloga zašto uvodimo euro do Christine Lagarde koja je rekla 'dobro došli u euro, euro vam je štit'. Pa sad neka Christine Lagarde objasni hrvatskom narodu, ili Litvi, Latviji i Estoniji, kako ih je to euro zaštitio od inflacije 20 posto? A Sandra Švaljek neka nam objasni kako mi s tim štitom možemo ući u tehničku recesiju? Ono što je stvarnost je kad dođeš u trgovinu i vidiš da je nešto skuplje pa ne možeš kupiti. To je realnost, ali očigledno se nitko ne želi suočiti s realnošću", kaže.
'Kod nas se priča da se ne može, a to su provele druge zemlje'
Na pitanje kako tumači hrvatsku stopu od 13 posto u odnosu na druge u Europi, Francuska ima 7%, Estonija 22%, odgovara:
"Što je ekonomija manja, udar je veći, veće ekonomije imaju manju inflaciju kao što su Francuska i Njemačka, a najmanje ekonomije kao što su Litva, Latvija i Estonija imaju najmanju ekonomiju i najveću inflaciju. Mađarska i Češka - uzimamo ih i govorimo da ih pogledamo kako im je loše, a pritom nitko, počevši od guvernera koji se uspoređuje s njima, ne kaže da je guverner mađarske Centralne banke digao kamatnu stopu 13%, kreirao antiinflatorni plan, radi svoj posao. S kim se, u stvari sprdamo i koga ponižavamo i omalovažavamo? One koji rade svoj posao, bore se i trude i guverneri koji nastoje smanjiti inflaciju svom narodu radom? Mi smo došli do toga da nam je vrhunac monetarne ekonomske politike ismijavati one koji rade i nešto pokušavaju. Sve što se kod nas priča da se ne može, te iste zemlje, a to su Mađarska, Češka, Rumunjska, provele su..."
Tvrdi da je nudio svoja rješenja HNB-u, ali je odbijen, a zamrzavanje cijena je beskorisno ističe. "Kompletna infrastruktura ekonomije 2021. se promijenila, sve kako smo funkcionirali zadnjih 40 godina, od 1982. promijenilo se. Morate prilagoditi i fiskalnu i monetarnu politiku kako to funkcionira. To je elementarna ekonomska znanost", dodaje.
'Zašto u Planu nije navedena ni jedna elektrana?'
Kao glavni problem vidi to što Vlada ne koristi domaće resurse niti ulaže u proizvodnju. "Prvo grandiozni i hvaljeni Nacionalni plan oporavka i otpornosti nam kreira otpornost od čega? Zašto u njemu nije izgrađena ni jedna elektrana? Koliko elektrana nuklearnih smo napravili, koliko je državnog zemljišta stavljeno u službu da se praktički odmah angažiraju solari i vjetroelektrane, koliko zakonskih akata je napravljeno da se cijela ta procedura dobivanja solara olakša", kaže.
Nastavlja da Vlada nije nužno pogriješila kada je predvidjela inflaciju od 5,7 posto za iduću godinu, ali postoji veći problem. "Može se reći to jer Vlada govori o prosječnoj stopi inflacije. Bolje pitanje je - je li deficit koji su izračunali točan? A nije, i kako će se financirati na međunarodnim tržištima kad nam kamatna stopa na desetogodišnjoj obveznici bude šest posto?", kaže.
Na pitanje zašto hrana u Hrvatskoj stoji kao i u bogatijim zemljama jednostavno odgovara: "Zato što se 20 godina kontinuirano uvjeravamo da nam ne treba proizvodnja i da sve prodajemo strancima i da će nam biti super. Eto zato", zaključuje.
