Naime, početkom godine na snagu je stupio Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (tzv. Šukerov zakon) koji je izazvao "pravni kaos", budući da je zakon naredio vjerovnicima, pa i Poreznoj upravi, da podnese naloge za prisilnu naplatu Financijskoj agenciji. No, država to prema "starom" Općem poreznom zakonu nije mogla učiniti jer članak 140. kaže da Porezna uprava provodi prisilnu naplatu poreza od dužnika izravno kod banaka, pa je zakon trebalo mijenjati, piše Poslovni dnevnik.
Sukob Općega poreznog i Šukerova zakona doveo je tako poreznike pred nemoguću misiju: banke su prenijele Fini sve dosadašnje naloge na naplatu, no Fina nije mogla provoditi one koji se tiču državnih poreznih potraživanja. No, naposlijetku je država riješila svoj problem tako da je novi, tzv. Šukerov zakon pobijedio Opći porezni zakon.
Izglasanim promjenama Općega poreznog zakona prestala je obveza države da naloge o provedbi prisilne naplate poreza dostavlja bankama, no ostala je još jedna dvojba koja bi mogla prerasti u problem. Naime, nije jasno ima li država prednost u naplati dugova ili ne?
Na papiru, odnosno prema promijenjenom Općem poreznom zakonu, država ima prioritet u odnosu na ostale vjerovnike, piše Poslovni, no u praksi, tvrde upućeni, nije tako. Za ilustraciju, Hrvatska udruga banaka je sredinom siječnja odgovorila listu kako porezna rješenja više nemaju prioritet.
Vezani članci:
arti-201101050311006 arti-201102030024006 arti-201101130007006 arti-201007010619006 arti-201101170789006
