"Banke će Poreznoj upravi od ožujka jednom mjesečno dostavljati ukupne uplate te isplate s tekućeg računa, pa i štednog. Porezna uprava imat će uvid u ukupan iznos, a ne pojedinačne uplate i isplate. Detalje po računima moći će zatražiti od banke ako se primijete nekakva velika odstupanja ili ako postoje neke sumnje. Podaci se neće tražiti ako je ukupni promet dvaput veći, ali ako je riječ o primjetnom iznosu, tada ćemo moći zatražiti detalje o prometu po tom računu", riječi su kojima je izvor iz Ministarstva financija za Jutarnji list opisao kako bi trebala izgledati razmjena podataka između banaka i Porezne uprave.
Hrvatska će se u razmjenu među državama uključiti u rujnu i time će postati jedna od 87 potpisnica OECD-ova multilateralnog protokola o automatskoj razmjeni financijskih podataka.
U Poreznoj upravi kažu da se sve vezano uz novu razmjenu podataka s bankama odvija dogovorno te da su s njima dogovorili određeni rok prilagodbe. "Porezna je uprava, sukladno Općem poreznom zakonu koji je bio na snazi do 31. prosinca prošle godine, dio podataka o računima građana i poduzetnika od banaka zaprimala automatski, a dio na zahtjev. Od 1. siječnja ove godine sve će podatke kontinuirano zaprimati automatizmom", poručuju iz Porezne.
Pitanje čuvanja bankarske tajne
Zakonske izmjene izazvale su strah u bankarskim krugovima u kojima smatraju kako neće moći sačuvati bankarsku tajnu. "Mogućnost manipulacije podacima sigurno će biti veća jer kako kontrolirati sve zaposlenike Porezne uprave koji će sada imati pravo uvida u sve te transakcije", komentiraju iz banaka.
Istovremeno iz Porezne se brane ističući kako bankarska tajna neće biti ugrožena budući da je Porezna "kao poreznu tajnu dužno čuvati sve podatke iznesene ili nastale tijekom poreznih postupaka sukladno čl. 8 OPZ-a".
Prema navodima izvora iz bankarskih krugova, na temelju novog zakona koji je Hrvatska donijela na temelju direktive EU, Porezna će imati uvid u sva primanja, moći će utvrditi na koja je od njih plaćen porez, a na koja nije, te će moći utvrditi odstupa li štednja u bilo kojoj zemlji članici EU značajno od primanja. Sve je to u cilju suzbijanja poreznih prijevara, sive ekonomije i izbjegavanja plaćanja poreza.
