"U slučaju da se ne može postići dogovor, Grčkoj bi trebalo ponuditi brze pregovore o time-outu iz eurozone s mogućim restrukturiranjem duga", kaže se u dokumentu.
Riječ je o dokumentu koji su za čelnike eurozone pripremili njihovi ministri financija, koji su u subotu i nedjelju radili na pripremi summita eurozone. Summit čelnika eurozone započeo u nedjelju popodne.
U dokumentu na četiri stranice ima zahtjeva koji su stavljeni u uglate zagrade, što znači da o njima nije bilo suglasnosti svih 19 ministara financija i da je odluka o tome prepuštena čelnicima zemalja eurozone.
Neugodni njemački zahtjevi
Mogućnost privremenog izlaska Grčke iz eurozone, što je njemačka ideja, stavljena je u uglate zagrade. Isti slučaju je s još nizom zahtjeva, koji izgledaju prilično neugodno za Grčku.
Jedan od takvih prijedloga je da se grčka imovina u vrijednosti od 50 milijardi eura stavi u neki postojeći vanjski i neovisni fond, poput Instituta za rast u Luksemburgu. Taj bi fond privatizirao tu imovinu, a dobivena sredstva služila bi za smanjenje grčkog duga. Fondom bi upravljale grčke vlasti pod nadzorom relevantnih europskih institucija.
Grčka bi kao preduvjet za početak pregovora o novom programu pomoći iz Europskog stabilizacijskog mehanizma morala do 15. srpnja, dakle u sljedeća tri dana, u parlamentu izglasati niz mjera, koje se, između ostaloga, odnose na pojednostavljenje sustava PDV-a i proširenje porezne osnove, poboljšanje dugoročne održivosti mirovinskog sustava kao dio sveobuhvatne reforme mirovinskog sustava, jamstva za punu neovisnost grčke statističke agencije.
To su preduvjeti samo za početak pregovara o novom paketu pomoći, a za njihovo zaključenje traže se nove mjere.
Traže se dodatne reforme
"Grčka ponuda reformskih mjera (koja je grčki parlament izglasao protekli vikend) mora biti ozbiljno pojačana kako bi se u obzir uzelo jako pogoršana ekonomska i fiskalna pozicija zemlje tijekom prošle godine. Grčka vlada se mora obvezati da će pojačati svoje prijedloge u područjima koje su identificirale institucije, zajedno sa zadovoljavajućim vremenskim rasporedom za donošenje zakona i njihovu provedbu", kaže se u dokumentu.
Tu se spominje ambiciozna reforma mirovinskog sustava, privatizacija elektrodistribucijske mreže, reforme zakona o radu te nužne mjere za jačanje financijskog sektora, među njima i odlučne korake za pitanje kredita koje dužnici ne mogu vraćati.
"Trojka" se vraća u Atenu
Prema dokumentu, Grčka je pristala na povratak "trojke" u Atenu, a u tekstu se kaže da treba u "potpunosti normalizirati metode rada s institucijama, uključujući i potrebni rad na terenu, u Ateni".
Grci su pristali i na izravni nadzor rada vlade kod predlaganja zakona. "Vlada se mora konzultirati i složiti s institucijama o svim nacrtima zakona u relevatnim područjima na vrijeme prije nego što se upućuju u javnu raspravu i u parlament", kaže se u dokumentu.
Kao jedan od zahtjeva, o kojem nema suglasnosti i nalazi se u uglatim zagradama, je i onaj da vlada vrati sve one zakone koje je jednostrano promijenila bez konzultacija s institucijama.
Nove milijarde pomoći
U dokumentu se prima na znanje procjena institucija o visini moguće financijske pomoći između 82 i 86 milijardi eura. Također se primaju na znanje hitne financijske potrebe Grčke u visini od sedam milijardi eura do 20. srpnja i dodatnih 5 milijardi eura do 5. kolovoza.
Grčki zahtjev za olakšanje dužničkog tereta stavljen je u uglate zagrade. "U sklopu mogućeg budućeg programa u okviru ESM-a, Euroskupina je spremna razmotriti moguće dodatne mjere kako bi se još olakšalo servisiranje duga. Te mjere, koje uključuju moguće produljenje rokova za otplatu, bit će uvjetovane punom provedbom dogovorenih mjera", kaže se u dokumentu.
