Samo od siječnja do travnja 2014., prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), uvoz u RH iznosio je 42,1, dok je izvoz gotovo upola manji - 24,5 milijarde kuna pa je pokrivenost uvoza izvozom u tom vremenu bila 58,3 posto, piše Glas Slavonije.
Uvozimo slamu
Apsurdnost široke 'uvozne lepeze' može se potkrijepiti već podatkom da, iako smo poljoprivredna zemlja, uvozimo, navodi kao jedan od krajnjih točaka tog apsurda zamjenik župana osječko-baranjskog dr. Željko Kraljičak - slamu!
Uvozimo i svinjsku mast
No, uvozimo i kore agruma, dinja i lubenica, a o čemu govore podaci HGK. U 2013. uvezli smo 12 tona tih kora... Iako smo zemlja svinjogojske tradicije pa je svinjska mast domaći proizvod na brojnim (slavonskim) stolovima, u jednom trgovačkom centru mogla se vidjeti i uvezena svinjska mast iz – Austrije.
Šarani i somovi, maslinovo ulje... ali i ugljen s aromom dima za dimljenje slavonskog kulena
Pored našeg kvalitetnog slatkovodnog ribarstva, čak iz dalekog Vijetnama uvozimo filetiranog šarana i soma! Šljiva čini znatan udio u domaćoj voćarskoj proizvodnji, no uvozimo i suhe šljive iz Amerike. Kao mediteranska zemlja proizvodimo vrhunsko maslinovo ulje, no ni ono nije imuno na uvoz – uvozimo ga iz drugih, jednako tako mediteranskih zemalja, gdje se proizvode patvorine, mješavine ulja s drugim, sintetičkim uljima… Ipak, vrhunac je uvoz ugljena s aromom dima za dimljenje slavonskog kulena!
"Trgovački centri su ti koji su, da bi zadovoljili potrebe hrvatskog tržišta, postali najveći uvoznici i to ne samo primarnih, prehrambenih namirnica, nego svega za čim ljudi imaju potrebu", ističe Kraljičak te naglašava negativne učinke ovakvog uvoza – uvoza nekvalitetne no cijenom konkurentne, privlačne robe, na domaću proizvodnju.
Uvozom meda sa svih merdijana ogorčeni su i pčelari. Predsjednik Udruge pčelara Đakovštine Željko Tomić žali se da je domaća proizvodnja meda ugrožena ulazom proizvoda samo nalik medu koji stiže smjerom Turska - BiH - RH.
"To je zapravo visoko fruktozni sirup s 18 % vlage u sebi. Dodaju mu se eterična ulja, miješa se i kuha, no on nema kristalizaciju, šećerenje, što svaki pravi med mora imati. Ovaj “med” stalno je u tekućem stanju. Može ga se vidjeti na tržnici, cijena 35 kuna, bez etikete. S druge strane, moj cvjetni med proizveden je pod kontrolom nadležnih službi, a cijena mu je 40, 45 kuna" kaže Tomić.
Jabuke i češnjak
Hrvatska uvozi jabuke iz Italije, Slovenije, Poljske pa i Mađarske. Trgovci takve jabuke kupuju kada sezona ističe – ovogodišnju jabuku kupuju na proljeće pa ti strani voćari tako prazne svoja nagomilana skladišta.
Iako naši proizvođači proizvode visoko kvalitetan češnjak, uvozimo i njega, i to iz Španjolske, a koji je najsličniji aromom i mirisom našem, jedino je nešto sitniji. I sami povrtlari iskreno priznaju da je domaći češnjak ipak preskup.
http://www.glas-slavonije.hr/254152/11/Uvozimo-hranu-sa-svih-merdijana-sumnjive-kvalitete-ali-privlacne-cijene
