Na temelju godišnjih financijskih izvještaja za 2009., dr. sc. Vlado Brkanić, ovlašteni računovođa i revizor, te analitičar RRiF-a, rekao je za Večernji list kako je proniknuo i u one poslovne tajne hrvatskih maloprodajnih lanaca koje se ne objavljuju, poput marže, financijske stabilnosti i slično, te došao do zanimljivih rezultata.
Marža nije ništa drugo nego zarada trgovca na razlikama u cijeni robe u odnosu na njezinu nabavnu cijenu kojom se pokrivaju troškovi i stvara dobitak trgovaca. Pritom se ne smije zanemariti da u strukturi prihoda gotovo svih trgovaca čine i "police", odnosno ulazak u trgovački lanac.
No, po pitanju marže, u Metrou je ona višegodišnja konstanta, u prosjeku 10,7 posto, a u DM-u čak 32,6 posto, premda usporedivost DM-a s ostalim retailerima nije potpuna, s obzirom na puno uži asortiman u odnosu na ostale trgovce. Slijedi ga Mercator, koji, kako kaže Brkanić, ni s drugom najvećom maržom u nas ne uspijeva konsolidirati negativno poslovanje, dok su na vrhu ljestvice još Kerum, Spar i Billa. Konzum je pri dnu ljestvice, s 19,6 posto prosječne marže.
Prema visini ukupnog prihoda, Konzum suvereno vlada hrvatskom maloprodajom, s 12,6 milijardi kuna u lanjskoj godini, a druge su Plodine, s 2,4 milijarde, koje su po prvi puta prešišale Metro, pa Mercator, Kaufland, Lidl, Billa... Formula povećanja ukupnog prihoda svakako je veća što je veća prostorna (teritorijalna) pokrivenost trgovinama, što je, pokazalo se – a ne visina marže – presudno za čistu zaradu. To potvrđuje i trećeplasirani Konzum, prema čijem se modelu ubrzano još uvijek šire Plodine i Lidl, te Metro, koji s najnižom maržom drži vrh ljestvice po zaradama, tvrdi Brkanić. Prvo mjesto drži DM sa 106 milijuna kuna zarade, što znači da je na svakih 100 kuna ukupnog prihoda u DM-u zarađeno 6,86 kuna, odnosno 3,85 kuna čistog dobitka.
"To znači mudro upravljanje cijenama, robnim zalihama i prodajnim prostorima", istaknuo je Brkanić. No, zabrinjavaju gubici njih šest od 12 na ljestvici, pa se Brkanić pita hoće li oni pokrenuti opći rast marže i cijena i kod drugih trgovaca ili će doći do novih preuzimanja.
Po opsegu prometa, odnosno koeficijentu obrtaja zaliha, najbrži promet ostvaruju Kerum (11,29) i Metro (11,06), a najsporiji Mercator (7,68).
Pokazatelj zaduženosti izračunava se usporedbom (podjelom) ukupne zaduženosti i ukupnog kapitala.
Najmanju zaduženost, odnosno najpouzdanije financiranje u 2009. u nas je tako imao Lidl, kojemu na jednu kunu vlastitog financiranja, odnosno kapitala, dolazi 0,23 kune dugova, dok Metro Cash&Carry na jednu kunu vlastitih izvora ima 0,66 kuna dugova. Najzaduženiji su Billa i Kerum, kod kojih se u odnosu na lanjsku godinu zaduženost u 2010. još povećala. Kod trgovaca na malo očekuje se da udio kapitala bude veći od 10 posto u odnosu na sveukupne izvore financiranja. Kerum će tako imati znatna ograničenja u daljem poslovanju, dok je Billa zbog gubitaka potpuno izgubila vlastiti kapital, objašnjava Brkanić.
Među 12 analiziranih trgovaca, prosječne neto plaće najveće su u DM-u, 8.047 kuna, a najniže u Kauflandu, 2.628 kuna. No, puno ih je koji radnike plaćaju daleko ispod nacionalnog prosjeka, s obzirom na to da su u prosjeku i plaće menadžmenta.
"Lijepo je vidjeti da su najviše plaće ipak u korelaciji s najvišom maržom i zaradom", rekao je Brkanić.
Promet po pojedinom zaposlenom, koji je bitan pokazatelj učinkovitosti trgovaca, najviši je Metrou, DM-u i Lidlu – iznad 1.500 kuna po zaposlenom, a najniži u Billi, Sparu, Tommyju i Mercatoru-H – ispod 900 kuna.
Prethodni članci:
arti-201005280080006 arti-201006250101006 arti-201005240128006 arti-201004280395006
