Predsjednik URS-a Jakuš je za Vjesnik kazao kako je izrada zahtjeva pri kraju, a osim Ustavnom sudu, bit će uručen i predsjedniku Ivi Josipoviću te nekim saborskim zastupnicima, kako bi se izbjeglo odbacivanje zahtjeva ako Ustavni sud procijeni da URS nije nadležan za podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti.
Na pitanje zašto deviznu klauzulu smatra protuustavnom, Jakuš kaže kako je nepošteno da banke građanima naplaćuju tečajnu razliku uz ionako visoke kamate na kredite.
"Ne stoji tvrdnja banaka da se moraju zadužiti vani kako bi dali kredite građanima zato jer raspolažu štednjom građana u kunama", ističe Jakuš.
Klauzula nije opravdana, ali nije ni protuustavna
Stalna sudska vještakinja za bankarstvo i financije Marija Duljković kaže, pak, da je devizna klauzula bila opravdana u doba visoke inflacije gdje se samo kamatnim stopama nije moglo dovoljno osigurati potraživanje vjerovnika.
"Uz relativno nisku stopu inflacije u posljednjih desetak godina, valutna klauzula nije opravdana kao zaštita kod svih potraživanja vjerovnika, posebice ne na kratki i srednji rok otplate gdje se mogu sagledati inflatorni rizici. Iako nisam pravni stručnjak, osobno smatram da devizna klauzula nije protuustavna", kaže Duljković.
Ipak, kaže Duljković, banke valutu nabavljaju iz više izvora, pa tako i iz domaćih, što često prešućuju.
"Ako su banke nudile kredite u švicarskim francima, to ne znači da im je izvor novca bio u Švicarskoj. Nejasno je zašto su uopće nudile kredite u švicarskim francima ako se zna da HNB primarno štiti tečaj kune prema euru. Vjerojatno zato što je i tako sav rizik na klijentu, a ne na vjerovniku i to nije u redu, posebice zato što su sve banke u proteklom razdoblju u pravilu i povećale kamatne stope na plasmane u švicarskim francima", navodi Duljković.
Devizna klauzula je uvreda za građane
No, u Hrvatskoj udruzi banaka kažu da valutnu klauzulu nisu izmislile banke.
"Ona je posljedica činjenice da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u kojoj je većina štednje u stranoj valuti. Njen udjel je oko 80 posto, što je najviše u regiji i svijetu. Ako bi se ukinula ta klauzula samo u aktivi, to bi otvorilo deviznu poziciju banaka. Sadašnji propisi HNB-a to ne dopuštaju, jer devizne pozicije moraju biti uravnotežene da ne bi došlo do nestabilnosti pri kretanju tečaja u bilo kojem smjeru", kažu u HUB-u.
Dodaju da je jedino moguće istodobno ukidanje valutne klauzule na obje strane, što u praksi znači ukidanje štednje u devizama.
Protiv devizne klauzule glas je digao i profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Marijan Cingula, koji kaže da je to uvreda za građane.
"Deviznu klauzulu u kreditnim ugovorima doživljavam protuustavnom. Ona je eklatantan primjer moći banaka koji ne možete sresti ni u jednoj zapadnoj zemlji. U SAD-u i u Europskoj uniji nezamislivo je da banke u kreditne ugovore klijentima stave deviznu klauzulu", kazao je Cingula za Vjesnik.
Vezani članci:
arti-201012190038006 arti-201101140021006 arti-201009300261006 arti-201010070050006 arti-201011300690006
