Kako je nedavno objavio ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, od 1997. do 2011. evidentirane su 317.774 ozljede na radu, 734 smrtna slučaja na radu, a u tom vremenu evidentirano je i 2.112 slučajeva dijagnosticiranja profesionalnih bolesti.
Izmjenama i dopunama Zakona o listi profesionalnih bolesti iz 2007., u nas je 57 takvih bolesti. U RH je zaključno s 31. prosinca 2012. bilo 305 slučajeva profesionalnih bolesti, obuhvaćene su Registrom profesionalnih bolesti koji se vodi pri Hrvatskom zavodu za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR).
Sve više oboljelih zbog azbesta
Petogodišnjim praćenjem profesionalnih bolesti, od 2008., njihov broj raste, počevši od 183, da bi 2011. narastao na njih čak 488, a 2012. pao na 305. Neslavni rekord iz 2011. vezuje se za povećan broj zahtjeva za utvrđivanjem profesionalne etiologije bolesti nastalih izloženošću azbestu. Tako je udio bolesti izazvan azbestom u 2011. čak 89, a lani 77,7 posto i to su najčešće profesionalne bolesti u Hrvatskoj, a prednjači Dubrovačko-neretvanska županija – u 2012. sa čak 175 slučajeva. Slijedi ju Splitsko-dalmatinska županija s 45, piše Glas Slavonije.
I voditeljica Službe za izobrazbu i informiranje HZZZSR-a, prim. dr. sc. Ana Bogadi-Šare, specijalist medicine rada, ističe da su zadnjih godina najčešće bolesti uzrokovane azbestom.
"Osim njih, najčešće profesionalne bolesti u 2012. bile su sindromi prenaprezanja, a nastaju preopterećenjem pojedinog dijela koštanozglobnog sustava kao što su npr. upale tetiva, sindrom karpalnog kanala ili kompjutorska šaka. Javljaju se u različitim djelatnostima. Nadalje, među najčešćima u 2012. bili su i vibracijski sindromi što nastaju djelovanjem vibracije na ruke, a vezuju se uz šumarsku djelatnost. Po učestalosti tu su i zarazne bolesti, a javljaju se u zdravstvenoj djelatnosti", ističe dr. Bogadi-Šare.
U Slavoniji, tj. u njenih pet županija, najviše se boluje od sindroma prenaprezanja.
Bolovanje uz isplatu cijele plaće Dr. Bogadi-Šare kaže kako radnik ima prava iz zdravstvenog osiguranja – naknadu za vrijeme bolovanja u 100-postotnom iznosu i neplaćanje participacije pri korištenju zdravstvene skrbi.
"Njegova prava iz mirovinskog osiguranja su, ako profesionalna bolest uzrokuje trajno smanjenje ili gubitak radne sposobnosti, invalidska mirovina ili dio nje (ako je smanjenje radne sposobnosti samo dijelom uzrokovano profesionalnom bolešću), obračunava se kao da je radnik odradio puni mirovinski staž", kaže dr. Ana Bogadi-Šare.
