Pogrebne i srodne djelatnosti u 2014. su u Hrvatskoj obavljala 103 trgovačka društva koja su zapošljavala 907 radnika. Njima treba pribrojiti i još oko 150 obrtnika kojima je pretežita djelatnost također vezana uz pogrebe. Što znači još najmanje 150 djelatnika u ovoj branši. Prema dostupnim podatcima iz Fine, a u obradi Hrvatske gospodarske komore, pogrebna društva ostvarila su ukupni godišnji prihod od 227 milijuna kuna. Unatoč velikom prihodu, očito su veliki i rashodi tih tvrtki pa je, prema podatcima Fine, zajednička dobit svih iz branše bila samo 1,8 milijuna kuna.
Građani dobro znaju da se za pogreb plaća sve, no pogrebnici tvrde da to baš nije tako. Neki navode da ne naplaćuju odijevanje pokojnika, dok drugi, primjerice, ne traže novac za osmrtnice ako ih je manje. Ističu kako cijene ovise o tome što klijent bira, te dodaju kako je to nerijetko oprema srednje i više razine. No, sve je to lijepo na primjeru pogreba svog oca zbrojila jedna Đakovčanka.
"S podizanjem spomenika brojka se zaustavil ana 40.000 kuna"
"Svi troškovi pogreba oca, od opreme, prijevoza, vijenca i cvijeća, mrtvačnice, zatvaranja i vožnje lijesa, zvona, nošenja križa i vijenaca, ukopa, zatvaranja grobnice, korištenja razglasa…, koštali su oko 4600 kuna. Prijevoz i opremu – križ, škrinju srednje cijene, platno u njoj, tiskanje osmrtnica i njihovo postavljanje po gradu te vijenac i cvijeće za škrinju, odabrali smo kod privatnika - trošak je tada bio oko 3000 kuna. Ostatak iznosa, oko 1600 kuna, bile su komunalčeve usluge pokopa. Grobnicu za tri osobe kupili smo za 17.000 kuna, a karmine za 50 osoba u restoranu bile su 4200 kuna. Ukupno smo sve platili oko 26.000 kuna. Brojka se konačno zaustavila na iznosu od 40.000 kuna nakon što je kasnije za 14.000 kuna podignut nadgrobni spomenik", opisala je.
Naravno, ima i drugačiji primjera i konačnih iznosa, ovisno o traženjima. Tako troškovi primjerice mogu sezati i daleko viiše ako klijent za pokojnika želi lijes sarkofag zvan 'amerikanac' koji sam stoji samo 8000 kuna.
