ČEMU DANAS TOČNO SLUŽI STAMBENA ŠTEDNJA? / Susjedi dobivaju masne poticaje, a nama ih je država skroz skresala. Zašto?

Image
Foto: Ilustracija: Pixsell, Getty

Čemu danas u Hrvatskoj služi stambena štednja, ako je njena osnovna ideja u poticajima, a država je poticaje gotovo u potpunosti skresala?

19.11.2018.
22:12
Ilustracija: Pixsell, Getty
VOYO logo

Nakon financijske krize, depoziti stambenih štedionica u mnogim su europskih zemljama skočili u nebo. Ulogu u tome imalo je i povećanje državnih poticaja, pa su tako, u Mađarskoj, nakon što je velik broj građana ostao bez domova zbog kredita u švicarcima, digli poticaje na čak 231 euro. I velik broj Hrvata zaglibio je zbog stambenih kredita u švicarcima, pa zašto onda nemamo sličan scenarij kao Mađari?

Stambena štednja u Hrvatskoj se nekada pristojno poticala, no u proračunu za 2019. godinu nastavlja se trend rezova u tom sektoru pa se iznos predviđen za poticanje stambene štednje smanjuje s 30 na 18 milijuna kuna. Istovremeno diže se iznos subvencija za kredite putem APN-a za koje će 2019. biti izdvojeno čak 80 milijuna kuna, gotovo dvostruko više nego ove godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Neželjeno dijete

Predsjednik Uprave Wüstenrot stambene štedionice, Zdravko Anđel, objasnio je za Prvi Plan, da je smanjivanje poticaja posljedica stanja na tržištu koje se, nakon prestanka poslovanja Prve stambene štedionice, smanjilo za oko 30 posto. U zakonu ostambenoj štednji ujedno postoji i formula za izračun iznosa poticaja za narednu godinu te je ona vezana za tržišne kamate u okruženju. Kamate su pale, pa je tako pala i formula po kojoj se sada dobiva oko 60 kuna po maksimalnoj štednji od 5000 kn.

Problem je i u samoj definiciji sustava. Naime, u zakonu stoji da osnivač stambene štedionice može biti samo domaća banka. Stoga ni ne čudi da sustav nikada nije zaživio. "Kad tako definirate vlasništvo, ubili ste konkurentsku snagu, jer bi one trebale biti konkurencija bankama, a ne da su im podređene. Sve štedionice osim Wüstenrota su tvrtke kćeri banaka i prvih 10-ak godina nisu ni davale kredite, već su nastojale pokupiti subvencije i dio tržišta, a zadnja im je želja bila kreditirati", kaže Anđel.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

On smatra i kako se država od početka prema ideji stambene štednje odnosila kao prema neželjenom djetetu. "U prvo vrijeme su poticaji bili veliki, ali ponašanje konkurencije – jer nisu kreditirali i vraćali novac u sustav – je izazvalo da Vlade budu suzdržane. Sustav bi bio i ukinut da nismo postojali mi koji smo intenzivno konkurirali i kreditirali. Ta situacija se promijenila nakon 10-ak godina i danas je drugačija. Ali tada je počelo i značajnije bankarsko kreditiranje", objasnio je Anđel za Prvi plan.

I profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, dr.sc. Josip Tica, slaže se s gore navedenim. On kaže kako se u svijetu ta štednja koristi kao udio u kreditu, svojevrsni polog, no nakon što su kod nas banke počele nuditi kredite u omjeru 1:1, taj je princip postao besmislen.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Banke su same podrivale taj projekt”, tvrdi Tica koji dio odgovornosti prebacuje i na stambene štedionice. Njihova nevoljkost da ispunjavaju svoju funkciju utjecala je na to da, kako nam je rekao, stambena štednja nikad se u Hrvatskoj nije u potpunosti razvila kao proizvod masovne štednje i sredstvo za dobivanje kredita za kupnju stanova. Više je to postala lukrativna štednja uz državne poticaje", kaže profesor Tica.

Gdje je onda svrha?

No čemu onda danas u Hrvatskoj služi stambena štednja, ako je njena ideja u poticajima, a država je poticaje gotovo u potpunosti skresala. Država, naime, preuzima na sebe rizik fluktuacije kamata, pa štedionice mogu davati kredite s fiksnom kamatom, što je sigurnije za građane. Predsjednik Uprave Wüstenrota, smatra da sustav APN kredita stvara veliku neizvjesnost za svoje korisnike. "Po mom mišljenju program subvencija stambenih kredita ima svojih značajnih slabosti, ali sve što pomaže ljudima da dođu do stana je dobro. Ali ovaj sustav, koji je sada u primjeni gdje se subvencionira pet godina, a nakon toga što bude-bude, može se okrenuti i nakon pet godina izgledati drugačije", kaže Anđel.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

On pojašnjava kako se cijela Europa nalazi u fazi povijesno najnižih kamatnih stopa te da će krediti s varijabilnim kamatama (a subvencionirani krediti će to postati nakon pet godina), narasti na 5-6 posto što mijenja iznos rate. "Taj kredit izgleda povoljan, ali kroz neko razdoblje se može pretvoriti u nešto nepovoljno. S druge strane, krediti u stambenim štedionicama su cijelo vrijeme fiksni. Ako kamate porastu, kod nas će ona ostati ista i to je glavna pogodnost sustava stambene štednje. To neki ministri financija nisu mogli ili htjeli razumjeti, pa su ga uništavali. No, sustav je preživio i funkcionira i dalje", dodaje Anđel.

A da nas oslobode poreza?

Profesor Tica pak nije zagovornik nijednog od ta dva modela, ni APN-ovih kredita, ni kredita u stambenim štedionicama. On ima jednu drugu ideju. Smatra da bi najpoštenija mjera bila da se građane oslobodi plaćanja poreza na kupnju prve nekretnine. "Ljudi ne mogu skupiti taj iznos za plaćanje poreza, a banke ga ne žele kreditirati u sustavu subvencioniranih kredita preko APN-a. S druge strane, stambene štedionice je država jedno vrijeme izdašno poticala, ali većina ugovora nije bila korištena namjenski nego kao lukrativna štednja", kaže Tica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Glasno je istaknuo i da subvencioniranje kredita pumpa cijenu nekretnina što je sasvim očito ako subvencija iznosi pet do šest posto, a cijene stanova su otišle gore za 10 i više posto. "Kupovina stanova se subvencionira samo kada ima viška stanova na tržištu. To je iz udžbenika iz ekonomije. Puna su nam usta demografske politike, a nismo osnovne stvari riješili. Očekujemo da mladi par kupi dvosoban stan od 100.000 eura i ima troje djece", zaključio je profesor Tica za Prvi plan.

Toma
Otok iskušenja
Senorita 89
Versailles
hABAZIN VS. mAGYAR
default_cta
Brak na prvu
Hell's kitchen
Trumbo
Ljubavna zamka
Vlakovi
default_cta
Pevačica
Obiteljske tajne
Brak na prvu Australija
Cijena strasti
VOYO logo