Ne postoji realna opasnost od deflacije, naprotiv - u 2010. nas očekuje rast inflacije, zajednički je stav vodećih hrvatskih analitičara, koji su za portal bankamagazine.hr odgovrili na upozorenje HUP-a.
Naime, čelnici Hrvatske udruge poslodavaca upozorili su u četvrtak da zbog pada potrošnje i rasta nezaposlenosti prijeti deflacija te su sugerirali da Vlada treba hitno ukinuti tzv. krizni porez i smanjiti stopu PDV-a.
No, u petak objavljeni podaci za prosinačku inflaciju koja bilježi blagi porast od 1,9 posto na godišnjoj razini u suprotnosti su sa HUP-ovim tvrdnjama. Istina, taj je porast manji od očekivanja analitičara jer je pad potrošnje utjecao na to da su trgovci u prosincu snizili cijene, prije uobičajenih sniženja u siječnju, pa su potrošačke cijene u prosincu 2009. u odnosu na studeni pale za 0,6 posto.
Pad potražnje prisilio je trgovce na spuštanje cijena što im je smanjilo prihode te ugrozilo profitabilnost i opstanak. No, logično je da se u uvjetima rasta nezaposlenosti, uvođenja kriznog poreza, povećanja PDV-a i pada kreditiranja građani brzo prilagođavaju recesijskim uvjetima i kupuju samo ono nužno za život.
"Ne postoji realna opasnost od deflacije, naprotiv u 2010. nas očekuje rast inflacije", istaknula je direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga Zrinka Živković Matijević. Naglasila je kako je normalno da su trgovci snizili cijene s obzirom na pad prihoda i potražnje, te da je moguće i da nastave sa snižavanjem cijena, no u drugom dijelu godine ipak se predviđa oporavak tržišta, a to znači da će tada rasti i potražnja, pa time i inflacija.
"Deflacija se u Hrvatskoj zbog poskupljenja energenata, efekata prelijevanja te nepovoljnih baznih efekata u drugoj polovici 2010. neće dogoditi i nije realna opcija", kaže i direktor Odjela ekonomskih istraživanja u Hypo Alpe-Adria banci Hrvoje Stojić. Dapače smatra da će inflacija na kraju 2010. iznositi 4,5 posto ili čak malo više.
Pojasnio je da se prema strukturi maloprodaje može isčitati kontinuirani pad u svega nekoliko kategorija (automobili, odjeća, opremanje kućanstva) koje se ionako opreznije kupuju u vrijeme krize.
Uz to očekuje nas i povećanje cijene energenata nakon već provedenog povećanja cijene plina i skorog povećanja cijene struje, a to su osnovni razlozi smanjenja deflacijskih prijetnji.
"U kontekstu aktualnog rasta cijena sirovina na svjetskom tržištu te naznaka oporavka europskih gospodarstava, deplasirano je govoriti o opasnosti od deflacije u Hrvatskoj koja je visoko uvozno gospodarstvo", smatra i direktorica Centra za makroekonomske analize HGK Jasna Belošević-Matić. Pojasnila je kako je povećanje cijena plina već aktualno, a tijekom godine se očekuje i rast cijena električne energije, što će i u kontekstu slabije potražnje, držati potrošačke cijene na razini od 2 do 3 posto.
"Doduše, cijene niza proizvoda padaju, no kako cijene energenata, pa i usluga postupno rastu, i dalje se očekuje rast prosječnih cijena, odnosno inflacija, a ne deflacija", izjavio je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
Dok god država pretežito generira fiskalni deficit zbog neravnoteža u mirovinskom i zdravstvenom sustavu neće doći do bitnog smanjenja poreznog opterećenja. "Deregulacija cijena energenata i pojedinih uslužnih sektora kao i primjena zahtijevanih trošarina od EU također su faktori koji će dugoročno vršiti pritisak na inflaciju. Na smanjenje inflacijskih pritisaka moguće je djelovati u srednjem roku, čim prije se država odvaži na fiskalnu konsolidaciju te u kombinaciji s privatnim sektorom uslijede investicije u logistiku (primjerice, skladištenje), ali do takvih promjena zasigurno neće doći u kratkom roku", zaključuje Stojić.
Pitanje je dakle na koje podatke i na koje analitičare su se oslanjali Damir Kuštrak, Goranko Fižulić, Ivica Mudrinić i Bernard Jakelić kad su u četvrtak obavijestili javnost da Hrvatskoj prijeti deflacija praćena padom proizvodnje i nezaposlenošću, zaključuje portal bankamagazine.hr.
