arti-201007070305006Kad se zadužnice ovjere kod javnog bilježnika, dobivaju snagu ovršnog rješenja kojim banke u slučaju neurednosti otplate kredita mogu odmah ići na naplatu i sjesti na sve moguće račune koje otkriju.
Kako piše Slobodna Dalmacija, u prvom kvartalu ove godine banke su tako aktivirale ukupno 19.553 takve izjave o zapljeni računa. Tako su svakog mjeseca ove godine banke prosječno aktivirale po 6517 zadužnica, što je za 77 posto više u odnosu na prosječni mjesečni broj lanjskih aktivacija i čak 162 posto u odnosu na preklani.
Vrijednost svih aktiviranih zadužnica građanima, prema podacima Hrvatske narodne banke, u prva tri mjeseca ove godine iznosila je 28,8 milijuna kuna, cijele prošle godine bila je 144 milijuna, a preklani 42,4 milijuna. Iz tih brojeva je jasno kako je lani kriza utjecala na sposobnost građana da uredno otplaćuju svoje kredite.
Naime, lanjska vrijednost aktiviranih zadužnica bila je, u usporedbi s prosječnom mjesečnom vrijednošću iz 2008. godine, veća čak 239,8 posto, dok je u prva tri mjeseca ove godine, u usporedbi s lanjskim podacima, vrijednost aktiviranih zadužnica ipak malo pala, i to za 20 posto.
"Ti su trendovi u skladu s očekivanjima. Pad razine zaposlenosti, plaća, ali i vrijednosti imovine, primjerice, nekretnina, utječe na značajno pogoršanje financijske pozicije kućanstava, a s time rastu i problemi s urednošću otplata financijskih obveza", objašnjava Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke, koji objašnjava da zadužnica nije značajno zastupljena kao instrument osiguranja kod kreditiranja građana i nema makroekonomski učinak ni relevantnost bez obzira na navedeni porast.
arti-201007080106006Šantić kaže i da statistika pokazuje da je prosječni iznos transakcija na temelju zadužnice između 1500 i 3000 kuna.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kaže pak da ga ovaj podatak ne čudi jer se ljudima smanjuju plaće ili ostaju bez posla, pa stradaju i njihovi jamci. Veli da im se zbog toga ljudi za sada nisu javljali i tražili pomoć.
"I same banke pridonose problemima građana jer podizanjem kamata i rata kredita svoje dužnike dovode u nezavidnu situaciju. Naposljetku imate paradoksalnu situaciju da banke poskupljivanje kredita objašnjavaju podizanjem rizika, a s druge strane su pod pojačanim pritiskom svojih banaka majki da maksimiziraju dobit. Time banke same sebi rade probleme", kazao je Sever za Slobodnu.
Prethodni članci:
arti-201007140061006 arti-201007030072006 arti-201007180094006 arti-201007070305006 arti-201007080106006
