S prvim danom travnja u regulaciji banaka vrijede nova pravila – minimalna kapitaliziranost popela se s 10 na 12 posto. Iako je krajem godine čak pet banaka bilo ispod nove regulatorne letvice, Hrvatska poštanska banka, Credo, Imex, Croatia i Centar banka u tri mjeseca sve su preskočile višu regulatornu ljestvicu. Posljednja u nizu vlasničku obvezu ispunila je država, dokapitaliziravši početkom prošlog tjedna HPB i Croatia banku s 270 milijuna kuna.
Iako je prvi travanj mjesecima bio zaokružen crveno u kalendarima bankara, s njim se de facto ništa dramatično neće dogoditi, barem ne u prvi tren. Naime, banke i regulator i dalje barataju privremenim izvještajima o poslovanju, čija je revizorska obrada u tijeku, pa će se konačne brojke znati tek sredinom svibnja. Do tada treba pričekati prve (eventualne) reakcije središnje banke, a u međuvremenu vlada zatišje, piše Poslovni dnevnik.
Zbog obuzdavanja kreditne ekspanzije od 2005. i visokih zahtjeva HNB-a, prosječna stopa kapitaliziranosti sustava krajem prošle godine bila je 15,7 posto, a sada s novim izračunom raste na 17 posto, dvostruko više od europskih institucija. Razlog jest u blažoj europskoj regulativi koja je donedavno propisivala minimalnu adekvatnost od osam posto. HNB je iskoristio diskrecijska prava u preuzimanju direktiva te strože definirao minimalnu stopu.
Nova regulativa primjena je Basela II, a iako je Zakon o kreditnim institucijama usklađen s europskom direktivom na snazi od početka 2009., podzakonski akti o adekvatnosti kapitala dobili su (po)dužu odgodu zbog promjene same direktive.
Osnovna razlika između stare i nove regulative je u ponderima koji se koriste za apsorpciju kapitala za određene rizike. Ponderi stambenih kredita po novome su smanjeni sa 100 na 35. Jednostavno rečeno, to znači da će stambeni krediti bankama ubuduće biti drastično manje rizični, što će potaknuti banke da kapital usmjeravaju upravo u te plasmane.
No, "kvaka" ipak postoji jer prema riječima viceguvernera HNB-a Davora Holjevca to vrijedi samo za prvu nekretninu.
"Da bi mogle ostvariti ponder od 35, banke će morati imati izjavu korisnika kredita da kupuje prvu nekretninu", pojašnjava. Iako će većina kredita ubuduće zahtijevati manje kapitala, mogu se očekivati promjene u strukturi kreditiranja u duljem roku.
Tu se iscrtava nekoliko problema. Prvo, bankama su stambeni krediti jedni od najprofitabilnijih i najbolje osiguranih, a bankari kažu da će nova pravila uzrokovati njihovu eksploziju, naravno ovisno o potražnji. Nameće se, jasno, i pitanje kako će HNB provjeravati istinitost tvrdnji o prvim nekretninama.
Nasuprot stambenim poslovni krediti bez hipotekarnog osiguranja ostaju i dalje kapitalno intenzivni, čime su banke u novim okolnostima dodatno demotivirane na njihovo odobravanje (barem po starim cijenama) za razliku od potrošačkih kredita koji se također smanjenjem kapitalnih izdvajanja stimuliraju.
Prethodni članci:
arti-201003150066006 arti-201003170747006
