Kako bi, nakon posljednjeg promašaja poticanja stanogradnje, ponovno pokušali oživjeti tržište nekretnina, ministar graditeljstva Branko Bačić u utorak će se sastati s bankarima. Na sastanku bi trebali razmatrati novi model stambenog financiranja, čiji su glavni adut kamatne stope ispod 5 posto.
Naime, stambeni kredit od primjerice 100.000 eura, za 45.000 eura je skuplji od kredita u susjednoj Sloveniji.
"Za to je kriva država, a ne banke. Sve dok se država zadužuje uz kamatu 6 i više posto, ni ostali sektori ne mogu jeftinije do kredita", prokomentirao je jedan bankar za Večernji list.
Naime, posljednji podaci kažu da su kamate na minuse u Hrvatskoj oko 13 posto, a na stambeni kredit između 6,5 i 7 posto.
Iz bankarskih krugova poručuju kako se boje da bi njihov biznis mogao biti žrtva političkog populizma u izbornoj godini. Tvrde kako nisu u kriznoj godini samo podizali kamate i naknade, nego da su rezali kamatne stope te u znatnoj mjeri podigli kreditnu aktivnost prema poduzećima, čime su preuzeli i rizik. Kad je riječ o građanima, navode da su se u krizi sami prestrašili rizika i odustali od kredita.
Iz banaka napominju kako kamatne stope nije moguće drastičnije rezati, i to zbog rejtinga države. To bi, pak, dodaju, moglo riješiti određivanje datuma pristupa EU.
Stabilne banke jamče ulagačima da ulaze u stabilnu zemlju, a ako se poreznim mjerama koje su uveli Mađari dovede banke-majke u situaciju da počnu razmišljati o odlasku iz Hrvatske, kamate će postati manji problem jer novca uopće neće biti, tvrde bankari.
Podsjetimo, banke su, prema podacima HNB-a, u 2010. imale solidnu dobit, koja je u brutu iznosila 4,6 milijardi kuna. Stoga je iz Banskih dvora procurila informacija kako će premijerka tražiti da snose dio tereta krize, i to tako što će im uvesti porez. No, Jadranka Kosor u ponedjeljak je izjavila kako o porezu nije bilo riječi. Je li to točno saznat će se u srijedu, nakon njenog susreta s bankarima.
Vezani članci:
arti-201102150032006 arti-201102140562006 arti-201102130278006
