Domaći bankari nedavno su u Opatiji, u sklopu konferencije 'Financijsko tržište' održali okrugli stol pod nazivom ''Očekivani utjecaj uvođenja eura na poslovanje banaka'' govoreći o tome što će se bitno promijeniti od 1. siječnja iduće godine, piše Novi list.
''Kune koje će do zadnjeg dana ove godine biti deponirane u bankama, 1. siječnja 2023. ''probudit'' će se kao euri'', rekao je Damir Odak, bivši viceguverner HNB-a i moderator okruglog stola.
'U tom trenutku iznosi će se 'podijeliti' sa 7,5 i nešto...'
U trenutku te konverzije, dodao je Odak, iznosi na računima podijelit će se sa 7,5 i nešto, istovrsni kunski i eurski računi spojit će se u jedan račun, a na računima će biti nova stanja u novoj valuti. Tko dođe do bankomata ili poslovnice, dobit će eure umjesto kuna.
U nekim bankama zbog toga već sada vlada ''opća mobilizacija'' da bi sve proteklo bez ikakvih prekida, a prijelaz na novu valutu bio što bezbolniji.
Na istoj konferenciji govorio je i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić rekavši da ćemo uvođenjem dobiti pravog ''davatelja posljednjeg utočišta'' , odnosno Središnju europsku banku (ECB), što HNB nije mogao biti zbog ograničenog manevra djelovanja upravo uslijed visoke euroizacije sustava.
Banke će imati goleme troškove prelaska na euro
Stoga se ukidaju mnoga ograničenja, obvezna rezerva se značajno smanjuje, obveza pokrića deviznih obveza deviznim potraživanjima se ukida… Banke čekaju novi val dobivene likvidnosti, ali i troškovi zbog prilagodbe procesa, koji jednokratno neće biti zanemarivi. Novi list spominje izlaganje predsjednika Uprave Privredne banke Zagreb, Dinka Lucića, koji je rekao da su banke veliki zagovornici uvođenja eura upravo zato što ne gledaju kratkoročno.
Lucić je podsjetio na uvođenje eura u Slovačkoj 2009. godine kada je i sam ondje bio.
''Prema tamošnjim iskustvima, a poznavajući prilike ovdje, za veće banke na hrvatskom tržištu troškovi vezani uz uvođenje eura mogli bi se kretati između 10 i 17 milijuna eura, što je kratkoročno ozbiljan trošak. Dugoročno, međutim, očekujemo povećanje ekonomske aktivnosti, veću atraktivnost države za strana ulaganja, veću potrebu za financijskim instrumentima i u tome vidimo priliku za djelomičnu kompenzaciju nastalih troškova'', kazao je Lucić dodajući da se nijedan dosadašnji projekt ne može po svojoj sveobuhvatnosti mjeriti s uvođenjem eura.
'Ne smije se dogoditi da obrtnici nemaju eura za vratiti'
Najkritičniji dio, kaže, bit će rad s klijentima i njihova pravodobna opskrba gotovinom.
''Moramo voditi računa da svi klijenti pravovremeno dobiju sredstvo za rad. Jer, nakon 1. siječnja nema više vraćanja u kunama. Cijelo društvo, svi zajedno, moramo se dobro pripremiti, da osiguramo nesmetano funkcioniranje. Ne smije se dogoditi da frizerski saloni, obrtnici, da servisi stanu zato što odjednom netko nema eura za uzvratiti. A u tome ćemo uspjeti jedino ako se svi zajedno pripremimo na vrijeme'', poručio je Lucić.
On smatra da će uvođenje eura u Hrvatskoj teći lakše nego što je teklo u Slovačkoj i nekim drugim zemljama, ali ističe da je ondje bio puno veći nacionalni konsenzus oko toga.
''Po nekim zadnjim istraživanjima vidimo da danas još ima dosta euroskeptika i onih koji zagovaraju kako je to nešto vrlo negativno. No, euro donosi dugoročne koristi cijelom društvu, to je neosporno. Pogotovo je vidljiva njegova važnost za stabilnost u slučajevima kriza. Što prije u euro, to bolje – zaključio je Lucić.
Ivan Vlaho iz Zagrebačke banke govorio je o dinamici popunjavanja bankomata koji će od početka iduće godine morati biti popunjeni eurima, a dan prije u kunama - što govori o obimnosti cijelog posla i troškovima.
