Zbog (pre)niskih plaća deseci tisuća ljudi godišnje napuštaju Hrvatsku tražeći (i nalazeći) na zapadu bolje plaćene poslove. Odlaze i oni koji su ovdje imali posao, ali nedovoljno plaćen. Zato se danas intenzivno postavlja pitanje tko bi trebao najviše pridonijeti rastu osobnih dohodaka: država, privatni poslodavci ili netko treći, piše Deutsche Welle.
Potezi koje povlači država očito nisu dovoljni. Primjerice, ovih je dana ministar financija Zdravko Marić najavio podizanje visine neoporezivih godišnjih primitaka (božićnice, regresa...) s 2.500 na 7.500 tisuća kuna, ali to je tek jedan primitak u godini.
"Porezno rasterećenje ne donosi rast plaća svima"
Ekonomski analitičar i predavač na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta, Neven Vidaković, ističe kako se pitanje plaća ne može gledati na razini države već po sektorima ekonomije.
"Naprimjer, u sektorima financija i telekomima je ponuda jednaka potražnji, i iako su te industrije jako profitabilne, nije realno očekivati rast plaća. S druge strane, u maloprodaji i turizmu, gdje je puno radne snage emigriralo, realno je očekivati rast plaća samo zbog manjka radne snage", kaže Vidaković dodajući da iz te perspektive treba gledati i poticaje za poslodavce kroz smanjenja troška rada.
Čak i ako dođe do poreznoga rasterećenja, smatra on, ne treba očekivati da će plaće rasti u svim sektorima ili da će se povećati broj zaposlenih. A korijen problema niskih plaća vidi u činjenici da ekonomska politika u Hrvatskoj nikada nije bila fokusirana na otvaranje radnih mjesta.
"Zato ovdje već dvadeset godina postoji višak ponude i manjak potražnje. To se najbolje vidi preko izrazito niske razine zaposlenosti koja je među najnižima u EU. Takvo stanje u potpunosti je stvorilo neravnotežu u ekonomiji, a niske plaće su rezultat toga. Za promijeniti takvo stanje prvo što je potrebno jest promjena fokusa vlade. Ona kod svake mjere mora imati kvantificirani odgovor na pitanje: koliko radnih mjesta otvara ova mjera? A ne fokusirati se samo na punjenje proračuna i stabilnost tečaja kao osnove ekonomske politike", ističe Vidaković za Deutsche Welle.
ekonomski analitičar Neven Vidaković (foto: Borna Filić/PIXSELL)
Poslodavci traže još jeftiniju radnu snagu
Kada je riječ o turizmu, plaće u tom sektoru rastu iz prosto razloga što su prije male i ograničene samo na sezonu. No, poslodavci u turizmu u posljednje su vrijeme ipak ponudili nešto više dohotke svojim ili potencijalnim budućim radnicima, što znači da se u profitu objektivno krila rezerva za neophodni iskorak, suprotno uobičajenim porukama da takve mogućnosti ne postoje, piše Deutsche Welle uz opasku da je za promjenu trenda možda već kasno jer poslodavci kada i traže podizanje kvota za uvoz radne snage na umu imaju radnu snagu s istoka i juga koja je još jeftinija od one u Hrvatskoj.
"Da sama država za sebe i birane povlaštene skupine uzima previše, to je sigurno", kaže ekonomist akademik Zvonimir Baletić.
"No jednako tako više nije jasno ima li Hrvatska sačuvan potencijal za ispravljanje loših poteza iz prošlosti. Prostor za moguću preraspodjelu je sve manji. Velike nepravilnosti karakterizira i privatni sektor gdje su razlike između primanja kod radnika u određenim sektorima ogromne“, smatra Baletić.
Po njegovom mišljenju, najvažnije je da se više ne smije opterećivati same radnike, odnosno najšire slojeve. Dohodak u Hrvatskoj je, kaže, padao više nego u većini drugih zemalja EU pa napominje da država i ključni privatnici moraju zajedno naći izlaz tako da prestanu sebi prisvajati kao dosad.
