U Sloveniji, na Bledu, prošloga tjedna održan je međunarodni Bled Strategic Forum na kojemu je jedan od glavnih sudionika i govornika bio Martin Reeves, generalni direktor i stariji partner u Boston Consuting Groupu (BCG) te čelni čovjek njihovog think tanka - BCG Henderson Institutea. Reeves je usto i strateški savjetnik najvećih svjetskih tvrtki, a u ovom trenutku i jedan od najpozvanijih za odgovor na pitanje: prijeti li svijetu nova financijska kriza, odnosno recesija.
Bilo je to i prvo pitanje koje mu je postavila novinarka Večernjeg lista u intervjuu s njim.
MOSCOW, RUSSIA - JULY 21, 2016: Bruce Henderson Institute (BHI) director Martin Reeves speaks during a plenary session titled "Russia on the World Map-2035. Challenges of the New Technological Mode" as part of the Forum for Strategic Initiatives at the VDNKh Exhibition Center. Sergei Fadeichev/TASS, Image: 294680107, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, TASS
'Na kraju smo najduljeg razdoblja ekspanzije'
"U ovom trenutku to ne znamo; definicija recesije su dva negativna kvartala pa to ne znate dok već niste negativni ta dva kvartala. Već se neko vrijeme spekulira o tome, a neizvjesnosti u prognozama su goleme. Neki će reći da je američka ekonomija čisto u redu, prisutna je i puna zaposlenost... ali možemo reći da je, umjesto recesije, vjerojatno usporavanje. Neke ekonomije bilježe negativan rast, poput njemačke i talijanske, i na kraju smo najduljeg razdoblja ekspanzije u novijoj povijesti; imamo trgovinski rat, tržišta su jako volatilna... Naš je savjet klijentima da se pripreme za mogući pad", kazao je Reeves.
Ako recesije bude, kaže Reeves, bit će dosta drukčija od prethodne.
"Neke su (recesije) uglavnom ciklička zbivanja, za neke su okidač loše odluke sudionika ili loše politike financijskog sektora. Uzrok posljednje je balon uzrokovan nekretninskim kolateralima u SAD-u, ovaj su put kriteriji drukčiji: sigurno imamo i ciklički faktor za pad, ranjivost kineske ekonomije, kineski korporativni dug i mogući tehnološki balon nakon nekoliko velikih tehnoloških IPO-a čija je održivost upitna te trgovinski rat, koji zapravo nije rat nego bitka. Rat je višedesetljetni sukob oko globalne dominacije između SAD-a i Kine koji neće tako brzo završiti. Usto, širom svijeta su aktualni slabi populistički režimi s politikama koje nisu ekonomski optimalne", kazao je ovaj stručnjak za Večernji list.
'U svakoj recesiji reagira se prekasno'
Na pitanje što bi, kao strateg, savjetovao svojim klijentima u ovom trenutku, Reeves kaže da se može reći mnogo stvari, ali jedna od osnovnih je – edukacija.
"Kako mogu pripremiti svoje menadžere koji su u prosjeku vidjeli jednu ili nijednu recesiju za nešto što je potpuno različito od svega dosad. (...) Financijska tržišta imaju stvarno ciklički uzorak djelovanja; nakon krize imamo strogu regulativu, a u dobrim vremenima se to relaksira i imamo zatišje u naplati potraživanja i upravljanju rizicima pa na neki način možemo reći da – nikad nismo naučili! Kao stratega više me brine odskakanje od prosjeka nego prosjek: zanima me što se događa u prosjeku, a u svakom recesijskom padu, usprkos ovom regulatornom ciklusu, u osnovi se reagira prekasno i uglavnom defenzivno kroz troškove. To nije dovoljno i rezultat je slab rast i povrat. Ono što je zanimljivo je da 40 posto kompanija zapravo raste više i povećava prihod kroz recesiju. Inicijalno jer su neke industrije protuciklične. No, sposobnost da se bude drukčiji i zna kako, puno je važnija nego gdje", ističe ovaj stručnjak.
Za onih 40 posto kompanija koje rastu (i) u recesiji i recesiji usprkos, Reeves kaže da rade drukčije i bolje anticipiraju.
'Pravo vrijeme za djelovanje je sad'
"Što se kasnije uvede anti-recesijska strategija, manje je opcija. Pravo vrijeme za djelovanje je sad, dok još nema dokaza. Drugi je faktor odsutnost svijesti po čemu se razlikuje ovih 40 posto kompanija, a to je diferencirani rast. Treći je faktor eksterna orijentacija: ako se bavite svojom strukturom troškova umjesto svojim klijentima, vjerojatno nećete rasti jer je rast zapravo pomaganje i prodaja klijentima. Važna je i priprema na različite scenarije jer nikad ne znate koji će se odvijati, treba imati više od jednog plana. U teoriji igara to je simulacija. I konačno, primijetili smo da tvrtke koje su se pokazale visoko uspješnima koriste recesiju kao akcelerator za dugoročne promjene, a ne izliku da ih ne naprave", tvrdi Reeves.
Na pitanje koje su to dugoročne promjene, on na prvo mjesto stavlja digitalizaciju, odnosno tehnološku evoluciju.
Hrvatska bi mogla biti jako ranjiva u idućoj recesiji
"Jedna od opasnosti sljedeće recesije za tvrtke je da bi, vide li deflaciju u cijenama tehnologije, moge imati iluziju da tehnologija dugoročno usporava, što se neće dogoditi. Smatram da će se revolucija strojnog učenja nastaviti. Imamo dva razloga za usporavanje agende digitalne transformacije: jedna moguća pogreška je fokus na recesiju, a druga na pad cijene tehnoloških dionica. Ali mislim da je jako bitno da kompanije akceleriraju tu dimenziju poslovanja. Ovo sve donosi i nevjerojatne prilike. Pitanje je gledaju li ljudi recesiju kao lošu stvar ili konkurentski događaj – priliku za ostvarenje konkurentske prednosti. Možete iskoristiti i lošu situaciju vaših konkurenata", ističe.
Reeves je na koncu upozorio da bi relativno male ekonomije orijentirane na izvoz ili, poput Hrvatske, na turizam, mogle biti vrlo ranjive u nadolazećoj recesiji.
