Do sada je svaki zastupnik u Europarlamentu imao za potrebe ureda na raspolaganju 'omotnicu', kako se to naziva, s nesto vise od 21.000 eura u njoj, sto ukupno iznosi 15,7 milijuna eura. Taj iznos se nije dirao od 2011. godine, pise Slobodna Dalmacija.
Dodatnih 1500 eura
Spomenutih 1500 eura svakako nije mnogo, no i taj simbolicni znak paznje nekako ce im, ne treba sumnjati, pomoci da ustraju u svakodnevnom mukotrpnom radu.
Europski parlamentarci sami primaju placu od oko 8000 eura bruto, a tome treba dodati dnevnice u iznosu od 300 eura, pravo na biznis-klasu u zrakoplovima, kao i kilometrazu ako na sjednicu putuju automobilom, sto u pravilu iznosi vise od prosjecne place u Hrvatskoj.
Valja napomenuti da rad u Europskom parlamentu zahtijeva mnogo putovanja buduci da je rijec o instituciji koja radi na trima lokacijama. Na sve te troskove, jos treba dodati i troskove ureda svakog zastupnika, a koji okupljaju ekipu koja zastupniku pomaze u poslu: proucavaju materijale, pripremaju prijedloge (ako ih zastupnik ima), i tome slicno.
Tu se opet razlikuju akreditirani asistenti, oni koji sa zastupnicima dijele kruh u Bruxellesu, lokalni asistenti (svaki zastupnik, naime, moze imati jedan ili vise ureda u zemlji iz koje dolazi) i stazisti. Asistenti pritom primaju place, dok se stazistima placaju samo troskovi. Svaki zastupnik, naravno, sam bira asistente i staziste.
Ivan Jakovcic zaposljava, sto u Bruxellesu, sto u Puli, sest asistenata i na njih trosi 85 posto proracuna svojeg ureda. Kaze da 'bira provjerene osobe koje mu mogu pruziti maksimalan rezultat'. Kaze da bi za svoje suradnike sve ucinio, no kada je u pitanju smanjenje primanja zastupnicima u korist njihovih suradnika, veli da je to 'pitanje za sve clanove/clanice, njih 751 u EP-u, koji dolaze iz razlicitih drzava i zato se cine takvi pomaci'.
Ruza Tomasic je protiv povecanja naknade za troskove ureda.
'Kao i vecina kolega iz Grupe europskih konzervativaca i reformista (ECR), ne mogu pristati na ovakav prijedlog jer drzimo kako su europski porezni obveznici vec previse optereceni izdvajanjem za institucije Europske unije, ciji apetiti neopravdano postaju sve veci', kaze ona u odgovoru na upit.
I Biljana Borzan se protivi povecanju proracuna i, kaze, glasat ce protiv. Sa sredstvima koja ima zaposljava devetero ljudi (dvoje bruxelleskih, petero lokalnih asistenata te dvoje stazista), a proracun trosi jedino na njihova primanja i obvezne doprinose.
Marijana Petir u Bruxellesu ima dvoje asistenata, u Hrvatskoj cetiri regionalna ureda s ukupno sedam zaposlenih, a svaki mjesec prima po dvoje stazista na placeni staz. Place osoblja prilagodila je proracunu – neki su zaposleni na puno radno vrijeme, neki na pola.
Jozo Rados takoder nije pristasa povecanja proracuna. Njegov ured zaposljava sest asistenata, a troskove jednog asistenta dijeli s Jakovcicem. Ima i dvije stazistice.
