Naime, tvrtka Autocesta Rijeka – Zagreb ove godine mora platiti ratu kredita od čak 87,9 milijuna eura (645 milijuna kuna), a isto toliko iznose i ukupni prihodi te tvrtke! Potom će u 2013. godini ARZ-u na naplatu stići rata od čak 102,5 milijuna eura, a 2014. rata od čak 236,7 milijuna eura!
Kako piše Večernji list, riječ je o kreditima koje je ARZ – odnosno bivša Vlada – uzimao kako bi se krpale rupe u proračunu ili drugim javnim tvrtkama. Iako su neki od kredita bili opravdani, poput onog za gradnju punog profila te autoceste, 'propast' ARZ-a počela je od dolaska HDZ-a na vlast 2004. godine. Dotad je ARZ bio zadužen 278 milijuna eura, a od tada im enormno raste kreditno zaduženje, i to za čitavih milijardu eura!
Financijski slom počinje 2007. godine
Financijski slom ARZ-a počeo je kada je morao platiti koncesijsku naknadu za preuzimanje u koncesiju riječke obilaznice i Krčkog mosta 2007. godine, pa su se zadužili za dodatnih 200 milijuna eura. Te godine ARZ počinje poslovati negativno te bilježi 64 milijuna kuna gubitka, a dosad ih je nagomilao do oko 850 milijuna kuna!
List piše da su tadašnji ministar prometa Božidar Kalmeta i njegov državni tajnik Zdravko Livaković smislili plan kako pokrpati rupe u državnom proračunu i Hrvatskim autocestama, pa su smislili da ARZ, koji se mogao lakše zaduživati od HAC-a zbog čišće bilance, preuzme koncesiju nad riječkom obilaznicom i Krčkim mostom. ARZ se zadužio i odmah u državni proračun odjednom uplatio 200 milijuna eura. Usto se morao zadužiti i za 140 milijuna eura kako bi financirao gradnju riječke obilaznice, na kojoj se ne naplaćuje cestarina pa od nje nema prihoda. Koliko je sve to bilo proizvoljno, svjedoči i podatak da nikad nije bila izrađena procjena vrijednosti te koncesije.
'Kostur' težak 11 milijardi kuna
Zadnji je kredit od 135 milijuna eura ARZ podigao 2009. godine, i to od JP Morgana po nevjerojatno visokoj kamati od 9,4 posto, na rok otplate od pet godina, s time da se glavnica otplati u cijelosti na kraju tog razdoblja. Kredit su, navodno, podigli na zahtjev Livakovića, a bio je namijenjen HAC-u, iako do te transakcije između ARZ-a i HAC-a nikad nije došlo. ARZ je novac od tog skupog kredita potom oročio u banci po kamati od oko 6,5 posto.
Ukupno gledano, s dugom od 845 milijuna kuna (116 milijuna eura) i 1,3 milijarde eura kredita koje neće moći vraćati, kostur u ormaru ARZ-a težak je gotovo 1,5 milijardi eura ili gotovo 11 milijardi kuna. Revizori su upozorili da se zbog tako velikog kreditnog zaduženja i negativnog poslovanja ARZ nalazi pred financijskim slomom jer prihodi te tvrtke jednostavno ne mogu pratiti tako velike iznose rata otplate kredita. Revizori su zaključili i kako bez snažne i promptne pomoći vlasnika, a to je država, tvrtka neće skoro moći vraćati odobrene kredite, kamate i druge posudbe, pa će porezni obveznici morati vraćati ARZ-ove kredite.
ARZ nije odgovorio na upit kako će platiti kredite.
