Usred općeg pada gospodarstva, u kriznoj godini u kojoj su više-manje sve hrvatske kompanije poslovale loše, Atlantic Grupa jedna je od rijetkih koje su ostvarile rast. U čemu je tajna? 2009. je bila izuzetno zahtjevna, godina u kojoj je kriza došla do punog izražaja. Ostvaren je rast prihoda veći od 10 posto i rast operativne dobiti od 17 posto, u odnosu na rezultate ostvarene 2008. Te je godine ostvaren još veći rast u odnosu na 2007. U zadnjem kvartalu 2007. izašli smo s inicijalnom javnom ponudom na Zagrebačku burzu i od tada, već devet kvartala uzastopno, bilježimo rast prodaje, rast operativne dobiti, kao i rast neto dobiti. Nije jednostavno i ne postoji neka jednostavna formula. U pripremi izlaska na burzu napravljeno je niz priprema, kako organizacijskih tako i strateških. To smo razdoblje, u kojem je Hrvatska zabilježila najviše stope makroekonomskog rasta, iskoristili za dobre pripreme. Napravili smo i određene reforme unutar kompanije. Uz to, u razdoblje krize ušli smo kao niskozadužena kompanija. No, prije svega, razliku rade ljudi. Atlantic Grupa ima 1800 zaposlenih u deset zemalja. Izuzetno smo ponosni na način rada našeg tima.
Koliki je promet ostvaren u 2009.? Napravili smo promet koji je veći od 2,2 milijarde kuna.
Koliko ste zadnjih nekoliko godina investirali u proizvodnju i nove tehnologije? U zadnjih pet godina sigurno smo investirali od 250 do 300 milijuna kuna u različite oblike novih tehnologija. Kada je kriza eksplodirala, naravno da smo stali na loptu s investicijama, tako smo, naprimjer, investirali u tvornicu vitaminskih pripravaka u Srbiji i u ovoj godini ćemo samo odraditi fazu kupnje zemlje i ulaganje u temeljnu infrastrukturu, ali nećemo je završiti, kako je planirano, jer nam nije prioritet i nije nužno. Investicije smo usporili, ali ih se nismo odrekli.
'Snimate' li dugo Podravku? Priča između Podravke i Atlantic Grupe ili komplementarnosti, o susretanju na tržištu nije od jučer. Budućnost Podravke i odluka je u rukama njihovih dioničara. Nećemo raditi ništa što bi se moglo protumačiti kao neprijateljsko preuzimanje. Vlada kroz tri državna fonda ima 26,5 posto udjela, a mi smatramo da bi taj portfelj trebalo privatizirati, jer se pokazalo da je utjecaj politike i političara na Podravku godinama poguban. Pojedini članovi imenovani su po stranačkom principu, a nikako po principima kvalitete rada. Poslovne odluke nisu vodili poslovni motivi, nego neki drugi, čega smo danas svjedoci. Svaki dan ispliva neka nova afera vezana za Podravku, što uopće ne čudi.
Snimio i montirao Franjo Tot
Koliko ste spremni čekati? "Zadnjih dana bilo je riječi o kandidaturi Podravke za poticajna sredstva države. Pa to je sramota. To je ponovno jedno neodgovorno ponašanje. Koristiti sredstva poreznih obveznika da bi sanirali dugove i netransparentnost nekih ranijih upravljačkih struktura, što nema nikakve veze s krizom!?"Do kraja prvog kvartala, kad budu objavljeni revidirani rezultati za 2009., u kojima Podravka mora pokazati gubitak, pretpostavljam iznad 250 milijuna kuna, neke stvari bi trebale biti razvidne. Neovisno o tome što će dioničari odlučiti, imamo svoju strategiju. Sigurno da nećemo raditi više od jedne veće akvizicije u određenom vremenskom razdoblju i, naravno, ako se ukaže druga prilika, mi ćemo se okrenuti budemo li smatrali da je bolja i kvalitetnija.
Ima li prilika? Ima. Pogotovo jer je kriza prilika za one koji su sposobni i likvidni.
Gdje je zapelo? Kod nekih zainteresiranih još postoje zablude da su problemi u Podravci marginalne prirode, da su trenutne prirode. Ljudi smatraju da je problem u aferi Spice. Mislim da je ta afera samo dodatni slučaj koji pokazuje svu netransparentnost rada, a da je puno veći problem nedostatak strategije, znanja i kvalitete ključnih poteza, što se u Podravci u zadnjih 15 godina puno toga propustilo i pogrešno odlučilo.
Očito da postoji problem da i politika nikako neće iz Podravke!? Mislim da u dubini postoji želja da s Podravkom sve bude najbolje, ali nisam siguran da su svi sudionici jednako informirani i da jednako duboko nisu ušli u suštinu problema. Razumijem i stav da kompaniju ne treba prodavati kada je u problemima, kada je uzdrmana, ali ono na što sam pokušao ukazati, neovisno o tome hoće li to biti Atlantic Grupa, kompaniji je potreban drugi smjer, druga kvaliteta upravljanja i radikalni zahvati. Prof. Jurčić je rekao da Podravka do 2012. niti će imati vlastita sredstva, niti će se moći dodatno zadužiti za neke nove investicije i akvizicije, niti nove tehnologije. Pa se sad pitam javno, koja kompanija ima dvije ili dvije i pol godine. I tko to ima pravo čekati, i tko će preuzeti tu odgovornost prema zaposlenicima?
Ljudi koji su slovili za gospodarsku elitu napunili su Remetinec, je li Vas iznenadilo ovo što se u Hrvatskoj događa posljednjih mjeseci? Nije me iznenadilo zbog toga što u Hrvatskoj godinama postoji isprepletenost politike s upravljačkim strukturama u kompanijama, prije svega u javnim poduzećima, ali isto tako i s privatnim sektorom. Postoji i cijeli niz netransparentnih i protuzakonitih poslovanja. Smatram da je izuzetno važno što su se dolaskom premijerke Kosor konačno otvorile teme, ono što je godinama, desetljećima bilo tabuizirano u hrvatskom društvu. Sad su konji otišli iz staje, pobjegli i hvala Bogu da ne postoji više mehanizam da se taj proces zaustavi. Hrvatska mora proći kroz jedno čistilište, prolazi ona to sve ovo vrijeme, ali nedovoljno.
Ovo je bio zadnji čas da društvo doživi jedan zaokret. To je jako važno, ne samo zbog ogromnih ušteda koje se kriju u prelasku na transparentno poslovanje, nego je to i nevjerojatno važno za zdravlje nacije, da se konačno uspostavi drugačiji sustav vrijednosti. Snimio i montirao Franjo TotJe li borba protiv korupcije jedan od razloga zbog kojeg smatrate da je Jadranka Kosor dobra premijerka? Da ništa nije napravila, nego samo ovo njezin mandat će ostati bitan u našem društvu. Vidjet ćemo za 20 godina, o ovom razdoblju će djeca učiti u školi. Smatram da je ovo izuzetno bitno za hrvatsko društvo. Što se tiče konkretne pomoći gospodarstvu, malo se kasni, ali bolje ikad nego nikad. Kasni se već godinu i pol, i prije mandata premijerke. Na taj problem smo ukazivali i krajem 2007., kad je kriza krenula, ali tadašnji premijer, potpredsjednik Vlade za gospodarstvo i ministar gospodarstva su rekli da će Hrvatska u 2008. rasti od 5 do 7 posto. Davali su neodgovorne izjave kada je cijeli svijet trpio financijske potrese.
Ljudi koji rade u državnim kompanijama su prestrašeni. Danas je najbolji potez ne povući potez. Smatram da taj zadatak trebaju dobiti kompetentni timovi, a oni se neće naći u javnim strukturama. Oni će se usuditi ući u poduzetnički pothvat i ono što biznisu treba. Čekanje je pogubno za biznis.
U HUP-u su zaključili da od uvođenja kriznog poreza i povećanja stope PDV-a imamo više štete nego koristi, te su zbog poraznih statistika o padu potrošnje zatražili ukidanje tih nameta. Dijelite li njihovo mišljenje? Mi moramo vratiti povjerenje građana. Bilo bi jako dobro poslati signal, uz određene pretpostavke da će Vlada ukinuti taj porez. Isto tako, Vlada ima prostora uz ukidanje nekih parafiskalnih nameta o kojima već govorimo deset godina, kao što su naknada Hrvatskoj gospodarskoj komori i Hrvatskoj turističkoj zajednici, koje moraju biti drugačije strukturirane. Ukidanjem takvih naknada značajno bi se podigla konkurentnost naših kompanija.
Mislite li da je to realno? Neke političke stranke i poduzetnici zazivaju prijevremene izbore jer smatraju da aktualna garnitura koja kreira gospodarsku politiku nije sposobna napraviti radikalni zaokret i pokrenuti zemlju. Mislim da bi izbori maknuli fokus s borbe protiv korupcije i bilo kakvih reformi i pomoći gospodarstvu. Bojim se da bi se utakmica ponovno prebacila na prepucavanje tko će bolje, a nisam siguran da bi rezultat tih izbora bio veća stabilnost. Novi prijevremeni izbori nisu mudri. Nitko u tome neće dobiti. Izgubit će građani, a ona opcija koja bi osvojila pobjedu našla bi se u većim problemima nego što je Hrvatska danas.
Predsjednik Mesić je s vremena na vrijeme znao s Pantovčaka odaslati 'poslanice' u kojima je kritizirao gospodarsku politiku. Kao poduzetnik, kako gledate na to i biste li željeli da to postane praksa novog predsjednika Ive Josipovića? Predviđam da će gospodin Josipović biti odličan predsjednik. Mislim da je on veliki dobitak za Hrvatsku. Hrvatska je dobila predsjednika koji je obrazovan, koji je kulturan, koji je čovjek bez neke afere iz prošlosti, umjeren je i zalaže se za dijalog. Prvi njegovi nastupi i razgovori s predsjednicom Vlade ulijevaju povjerenje. Tko god da postane predsjednik Vlade, gospodin Josipović će biti konstruktivan faktor. Za sada imao sve pretpostavke da imamo predsjednika na kojeg ćemo biti ponosni.
Prva i najveća ljubav To je moja obitelj. Imam veliku strast i ljubav prema glazbi od najranije mladosti. Od sredine '90-ih sam vezan za bend Pips Chips & Videoclips. Na više albuma sam bio izvršni producent. Pomagao sam bendu i u nastupima i u snimanju ploča. U gimnaziji sam puštao glazbu u omladinskom klubu Jabuka i na radiju, a zadnjih nekoliko godina, osim što glazbu puštam za društvo na nekim zatvorenim zabavama, nastupao sam i javno na Sarajevo Film Festivalu, a bio sam i gost Vlade Divljana u Tvornici.
Tko se krije pod pseudonimom SMS Deutsch Zezam se da sam SMS Deutsch, a publika može ocijeniti zašto sam se nazvao baš SMS Deutsch.
Eklektik koji sluša svašta Ne volim niti glazbu niti ljude stavljati u ladice. Smatram da je veliko uzbuđenje ako možete u okviru jednog seta ukomponirati i različite stilove. Teško mi se vezati samo uz jedan tip glazbe.
Košarka i Cibona KK Cibona iz prošlih razdoblja vuče ogromne dugove, za što je odgovorna upravljačka struktura. Ulaganje Atlantic Grupe ne bi bilo dostatno da riješi dospjele obveze koje imaju po sudskim sporovima, ali i po ugovorima s igračima i bankama... Kao navijač, kao Zagrepčanin, kao poštovalac sporta, moram reći da je to jedna vrlo tužna i neizvjesna priča.
Purger ili Dalmatinac Ja sam Purger. Istina je da sam deset godina živio na Korčuli, da su moji roditelji, djedovi i bake svi s Korčule. Ali, kao prvo, odande ste odakle vam je žena, a kao drugo, odande ste kamo idete doma. Ja sam se u životu desetak puta selio, živio sam u Trstu, Veroni, Perugi, Milanu, Londonu i Frankfurtu. U Zagreb sam došao u petom razredu osnove škole i ovaj me grad fenomenalno prihvatio. Ovaj grad mi je puno dao i ja ga osjećam, te zato uvijek kaže da sam Zagrepčanin.
