Hrvatska je jedina europska država koja još uvijek drži goleme količine zemljišta u državnom vlasništvu i već godinama ustrajno provodi različite eksperimente kako je raspodijeliti, dati u zakup, ili jednostavno, drži oči zatvorene dok je netko koristi, besplatno ili je nitko ne koristi, ne održava, pa opet nastaju štete. Radi se, naravno, o nedostatku volje da se problem uredi s vrha.
Aktualni ministar poljoprivrede, nakon što je preuzeo resor, najavio je da će "uvesti reda". Novim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, donesenim u ožujku 2018., raspolaganje obradivim državnim zemljištem opet je prepušteno lokalnim samoupravama, ali cijeli proces kasni jer mnogi ne uspijevaju donijeti planove raspolaganja zemljištem i osigurati pravedne i ozbiljne natječaje.
No, dio zemljišta je i dalje ostao u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, primjerice, zemljišta na rubu šuma službeno potpadaju pod Hrvatske šume, to su zapravo hektari i hektari pašnjaka koji su se – uglavnom bez ikakve zakupnine – koristili za ispašu stoke. Upravo je u tijeku natječaj za zakup takvog zemljišta. Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je javni poziv za prikupljanje ponuda za zakup šumskog zemljišta u vlasništvu RH, a poziv je otvoren od 7. prosinca 2018. do 11. siječnja 2019.
Otac ravnateljice poljoprivredne Agencije koristi zemlju bez plaćanja
U tisućama hektara zemljišta koje je u ponudi našao se i dio hektara koje za ispašu svoje stoke koristi OPG Ivan Copić iz Drniša. Radi se konkretno o katastarskoj čestici 1281/1, u katastarskoj općini Pokrovnik. Radi se o ocu Matilde Copić, ravnateljice Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Otac ravnateljice Agencije godinama, dakle, koristi bez kune zakupa državnu zemlju, pašnjake, na temelju tih pašnjaka ubire poticaje, koji se formalno isplaćuju preko Agencije kojom rukovodi njegova kći, a sada će se, naravno, moći javiti na ovaj natječaj i bez ikakvih problema doći u posjed onih pašnjaka koje je godinama koristio bez kune naknade, bez ikakvog ugovora. Javit će se on, ili netko drugi – iz obitelji. Jer i brat ravnateljice ima aktivan OPG. Drugim riječima, potiho će se legalizirati situacija koja traje godinama, a da nitko nigdje neće niti pitati je li tu sve "čisto" i je li trebalo i moglo biti drugačije.
Poljoprivredno gospodarstvo u vlasništvu gospodina Ivana Copića dugi niz godina poslovalo je vrlo skromno, od 2003. do 2015. godine raspolagalo je sa svega nešto više od pet hektara zemlje, dok danas raspolaže sa 46 hektara. Zanimljiv je omjer vlastite zemlje i "tuđe zemlje": oko osam hektara je vlasništvu Ivana Copića, a ostatak je "tuđa zemlja", od čega čak 18 hektara nije ugovorno pokriveno nikakvim zakupom, odnosno koristi se besplatno. Naravno, kod ubiranja poticaja državu ne zanima je li onaj tko koristi zemlju vlasnik, ili zakupac, ili je zemlju malo besplatno "posudio"... ukratko, OPG Ivan Copić je ubirao poticaje neovisno o tome što je besplatno koristio državnu zemlju.
Uvođenje reda?
Nema nikakvog traga nigdje da ga je kći, ravnateljica Agencije, bliska suradnica ministra Tolušića, recimo opomenula da to nije primjereno. Konačno, ona je dio Tolušićevog tima koji je najavio "uvođenje reda". Jedino ako se mislilo na "uvođenje reda" na neke druge, a ne na njih?
Činjenica jest da je član OPG-a Copić Ivan sve do 2015. bila i Matilda Copić, a onda je, na zemlji kojoj je vlasnik, odnosno, koristi je njezin otac, otvorila vlastiti OPG, a na toj je zemlji niknuo još jedan OPG, u vlasništvu njezine prijateljice, danas pomoćnice u Agenciji, Božane Bešlić.
Nakon što je Telegram otkrio da su nova ravnateljica Agencije, Matilda Copić, i njezina pomoćnica, u vrijeme dok su još bile zaposlenice Agencije za ruralni razvoj, 2015. dobile za svoj OPG na natječaju Agencije za plaćanja svaka po 15 tisuća eura, ravnateljica Copić i pomoćnica Bešlić, konzultiraju Povjerenstvo za sukob interesa, no Povjerenstvo je utvrdilo – da nema sukoba interesa. Ipak, objavljeno da je su Copić i Bešlić vratile poticaje.
Na upit Net.hr o tom slučaju Matilda Copić danas potvrđuje da su vratile novac, da OPG Matilda Copić "i dalje postoji, ali ne koristi nikakva plaćanja ni iz Državnog proračuna niti iz EU fondova. OPG Bešlić Božana je ugašen."
Matilda Copić
Izravna potpora, a ne natječaj
Ali na upit o poslovanju OPG-a Ivana Copića, ravnateljica Copić nije tako precizna. Na pitanje je li upoznata s činjenicom da OPG njezina oca koristi dugi niz godina šumsko zemljište, pašnjake, bez ikakve naknade, te smatra li problematičnim da tijekom njezinog ravnateljevanja ubire poticaje putem Agencije kojoj je ona na čelu, slijedi kratak odgovor:
"OPG Copić Ivan nije se natjecao na nijednom natječaju Agencije za plaćanja i legalno koristi sve zemljište koje obrađuje. Etičkim kodeksom Agencije za plaćanja propisano je da radnici Agencije za plaćanja nemaju pravo javljanja na natječaje i javne pozive za dodjelu potpora koje su u nadležnosti Agencije za plaćanja. Takva pravila propisana su prvi put, a inicirala ih je upravo Matilda Copić."
Ali uvidom u javno dostupne podatke Agencije za plaćanja u poljoprivredi jasno se vidi da je OPG-u Ivan Copić u 2016. isplaćeno 75.828,23 kune, a za 2017. isplaćeno je ukupno 112.045,69 kuna. Za 2018. podaci još nisu vidljivi, ali može se pretpostaviti da se radi o vrlo sličnom iznosu kao i 2017. Naravno, nije se radilo o natječajima, nego o "izravnoj potpori" putem poticaja. Dakle, iz Agencije čija je ravnateljica Matilda Copić, OPG-u njezina oca isplaćuju se stotine tisuća kuna poticaja. Iz odgovora je evidentno da su etičkim kodeksom obuhvaćeni zaposlenici Agencije, ali nije odgovoreno jesu li članovi najuže obitelji. Očito nisu.
Korištenje zemljišta bez osnove
Da bi otac ravnateljice dobio poticaje, on, dakle, godinama prijavljuje korištenje državnog poljoprivrednog zemljište bez ikakve pravne osnove (u ARKOD preglednik, na čestici koja je sada na natječaju upisan je "krški pašnjak" OPG Copić Ivan). Je li moguće da ministar Tolušić kad je grmio da "za muljatore nema zakupa državne zemlje" nije pročešljao stanje u vlastitim redovima? Nije li se masovnim korištenjem pašnjaka bez ikakve naknade trebala pozabaviti poljoprivredna inspekcija? Kako su ljudi uopće dolazili u posjed? Je li bilo dogovaranja, je li bilo signaliziranja koji je pašnjak slobodan, i zašto je jedan pašnjak uzeo OPG x,a drugi OPG y?
Na upit upućen ministru Tolušiću osobno, je li on upoznat sa slučajem OPG-a u vlasništvu oca ravnateljice Agencije koja mu je nesumnjivo bliska i važna suradnica, i smatra li da je tu išta neprimjereno, ministar nije odgovorio.
No, iz Ministarstva šalju objašnjenje cjelokupnog natječaja za pašnjake koji se naslanjaju na šume te su ostali kao "šumsko zemljište" vezani za Hrvatske šume i sada su ponuđeni za zakup. Po svemu sudeći, oni cjelokupnu situaciju smatraju naslijeđenim grijehom iz vremena ranijeg ministra.
Ministarstvo: Tako je zbog bivšeg ministra Jakovine
"Ukupna površina državnog zemljišta koja je evidentirana u ARKOD-u je 278.330 ha. Od te ukupne površine, 3617 poljoprivrednih gospodarstva ima evidentirano 25.519 ha na temelju Zakona o poljoprivredi (NN 30/15) i Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (NN 35/15) koji je donio tadašnji ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. U toj površini je i katastarska čestica koju spominjete. Dakle, sve takve površine su korištene na temelju zakona i pravilnika koji su bili u to vrijeme važeći, čime je svim tim korisnicima omogućen posjed, odnosno korištenje zemljišta. Tadašnji zakonodavac nije uspostavio mehanizme za naplatu zakupnine za takve korisnike, ali naknada za korištenje tog zemljišta bit će naplaćena."
Ukratko, činjenicu da otac ravnateljice Agencije koristi pašnjake bez naknade, ministar Tolušić smatra jednostavno grijehom ministra Jakovine – jer on nije uspostavio mehanizme naplate. Nije međutim jasno kako će onda "naknada za korištenje tog zemljišta biti naplaćena?" Ako nisu postojale zakonske osnove za to onda niti on ne može najavljivati da će te naknade ipak nekako biti naplaćene? Kako onda i po kojoj osnovi? Ne misli li on koji je najavljivao da će biti protiv muljatora da je i ovo bila vrlo muljatorska situacija, jer su mnogi korisnici državne zemlje morali plaćati to korištenje, a neki drugi nisu? Primjerice, otac ravnateljice Agencije za plaćanja.
Uredba o šumskom zemljištu
Iz Ministarstva poljoprivrede odgovaraju da je upravo ministar Tolušić taj koji je krenuo uvoditi red jer je "donio Uredbu o načinu i kriterijima za davanje u zakup šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 50/18) kojom su prvi put stvoreni uvjeti da se uvede red u postupak davanja u zakup šumskih zemljišta u svrhu pašarenja, kako bi se izbjegle do tada učestale situacije da se šumsko zemljište daje u svrhu pašarenja osobama koje nemaju stoku. Sastavni dio natječajne dokumentacije je i potvrda Hrvatskih šuma da podnositelj nema duga po osnovi zakupa državnog šumskog zemljišta."
Neobično da uvođenje reda nije startalo s analizom nereda? I treba li sankcionirati one koji su proizveli, održavali nered s korištenjem pašnjaka, ali i one koji su "konzumirali"? Nije jasno kako će Hrvatske šume određivati nekome dug, ako osobe godinama nemaju nikakav ugovorni odnos za pašnjake koje godinama koriste i za njih dobivaju poticaje? Kao npr. otac ravnateljice, vlasnik OPG-a Copić Ivan. Za pretpostaviti je da će se praviti da do sada ništa nije bilo, odnosno da nikoga na tom pašnjaku nije bilo.
"Prema novim pravilima, šumsko zemljište može se dati u zakup u svrhu pašarenja samo fizičkoj ili pravnoj osobi koja je upisana u Upisnik poljoprivrednika te koja je vlasnik ili posjednik stoke. Pravo prvenstva zakupa ima osoba koja najmanje tri godine do objave javnog poziva ima prebivalište/sjedište na području jedinice lokalne samouprave za koju se raspisuje javni poziv i ispunjava uvjet prosječnog odnosa broja grla stoke i zemljišta pogodnog za poljoprivrednu proizvodnju od najmanje 3,3 ha po uvjetnom grlu, dosadašnji zakupnik, koji je uredno ispunio obveze i svrhu iz dosadašnjih ugovora o zakupu te osoba mlađa od 41 godinu. Na temelju ovih kriterija jasno je da prioritet u korištenju šumskog zemljišta imaju samo poljoprivredna gospodarstva koja se bave poljoprivredom i posjeduju stoku", naglašeno je u odgovoru iz Ministarstva poljoprivrede.
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić
I brat ima OPG
Ako će biti tako, OPG Copić Ivan može u borbi za pašnjak koji koristi već godinama bez ikakve naknade preteći možda neki vlasnik OPG-a mlađi od 41 godinu? Sve ostale uvjete on ispunjava. Čak i broj komada stoke. Startali su 2005. s 13 ovaca, ali ih danas imaju više od 300. A što se tiče godina, s obzirom na to da OPG ravnateljice Matilde Copić miruje, valja spomenuti da i brat, Tomislav Copić ima OPG, a on ima, osim broja stoke i odgovarajući broj godina. Kako bi se reklo: sve ostaje u obitelji.
"Što se mene tiče, niti jedan djelatnik ministarstva ne bi trebao koristiti svoj položaj da njegovi mama, tata, brat, sestra ili kći dobivaju projekte na natječajima, a oni sami rade pravilnike ili su direktno involvirani u sve to. E, sad, papir da ste vi izuzeti - hajde nemojmo biti smiješni'', rekao je ministar Tomislav Tolušić u ožujku 2017. komentirajući sumnjive poslove iz prethodne garniture.
Danas, dvije godine kasnije, izgleda da se mnogo toga promijenilo u poimanju ministra Tolušića o tome gdje staje skrb za obitelj, a gdje počinje profesionalno i odgovorno uvođenje reda u razorenoj hrvatskoj poljoprivredi.
