Premijer Zoran Milanović otvorio je današnju sjednicu Vlade kratkim uvodom o buri koja se digla oko davanja autocesta u koncesiju.
"Bude li monetizacije, hrvatski građani će se po njima voziti u
najgorem slučaju pod istim uvjetima kao i dosad, ukoliko se
odlučimo na to. Naši građani će se po njima voziti kao i do sada.
Prosvjede rade interesne grupe, rade koji ne žele da se stanje ne
mijenja. Mi radimo u interesu svih ljudi. Ne u interesu
2.000 ljudi, nego u interesu 4,5 milijuna ljudi", započeo je
predsjednik Vlade.
Također je rekao kako će se ugovor sklopiti samo ako bude dobar
za Hrvatsku, ali ne i pod svaku cijenu.
"Nema šanse da se usred sezone podigne cijena za 100 posto. Može
biti samo bolje, nikako lošije. Ceste su ovdje i ostaju ovdje.
Potoji mogućnost da i hrvatski mirovinski sustavi budu dionici u
ovom sustavu. Možda ćemo morati mijenjati zakone, ali dobro to
mogu biti i neke multinacionalne korporacije", kazao je.
"Ovo je jedna racionalna i jako dobra priča. Voljom koncesionara neće se manipulirati cijenama. Već se godinama vozite po nekoliko stotina kilometara cesta koje nisu u vlasništvu AC-a i ima li problema? Nema! Ponavljam, mi radimo u nacionalnom interesu. Ne nasjedajte na priče da država sve rasprodaje i da se može jeftino zadužiti. Ne može i neće", zaključio je uvodni govor i otvorio današnju sjednicu Vlade.
'Banka o svemu mora pismeno informirati korisnike'
Prijedlog izmjena zakona o potrošačkom kreditiranju kojim se, uz ostalo, uvode maksimalno dopuštene kamatne stope na stambene kredite, kao i na ostale potrošačke kredite je bio prva točka današnjeg dnevnog reda.
"Stanje blokiranih računa naših građana govori nam da je bilo potrebno mijenjati neke stvari. Porazna je činjenica da je oko 300.000 blokiranih računa u Hrvatskoj, a preko 12,5 posto nemogućnosti naplate po tim kredita je bilo u prošloj godini", kazao je ministar financija.
(Foto: Patrik Macek/PIXSELL)
"Banke su htjele povećati svoj profit putem raznih naknada koje
su kreirali i to čak iza sklopljenjih ugovora. Nije bilo dovoljno
komunikacije na relaciji banka - korisnik. Sad je banka dužna
pismeno obavijestiti korisnika. Pismeno o bilo kakvoj promjeni,
nevoisno je li kamata, tečaj, prekoračenje po tekućem, paket...
Primijetili smo i da je promjenjiva kamatna stopa
nepoznanica za korisnika kredita. Sada smo definirali da se mora
jasno utvrditi, kako se mijenja, što je to ovisnost o referentnim
stopama i da se jasno mora definirati što je to zarada u toj
kamatnoj stopi", pojasnio je Slavko Linić.
Također je naglasio kako su inzistirali da se i svi ranije
dignuti krediti moraju redifinirati u staroj kamatnoj stopi na
isti način.
"Sreli smo se i s problemom 'švicarca' pa smo definirali da ako
je tečaj u toku jedne godine aprecirao više od 20 posto, korisnik
mora dobiti onu prvotnu. U Hrvatskoj su problem i maksimalne
kamate kod potrošačkih i stambenih kredita pa smo ih probali
definirati. Najviše su nas zanimali stambeni krediti pa smo
probali reći da ne smiju biti uvećana samo za jednu trećinu veću
od prosječne u prethodnoj godini. Sve prosječne tečajeve utvrđuje
i godišnje objavljuje HNB", istaknuo je.
Iako je ministar financija Slavko Linić najavljivao ograničenje
minusa na tekućem računu u maksimalnom iznosu jedne plaće, do
toga ipak neće doći.
Predlaže se da potrošač mora biti obaviješten o umanjenju ili ukidanju dopuštenog prekoračenja po tekućem računu najmanje 30 dana prije provedbe te odluke. Mora mu biti omogućeno da bez dodatnog troška u 12 mjesečnih rata otplati iznos za koji mu je minus na tekućem računu umanjen ili ukinut, i to po kamatama koje vrijede za minuse na tekućem računu.
Milanović razumije korisnike kredita. I on je imao takve brige!
Premijer je odmah naglasio kako je ovaj zakon u pripremi već
mjesecima te da nema nikakve veze s
nedavnom presudom u slučaju
Franak.
"To govorim radi sastanaka s predstavnicima banaka koja je
golicala javnost i bila krivo interpretirana. Ovaj zakon bankama
ne odgovara, ali su ga spremne i dužne proihvatiti. Bitno je da
ne zarade previše i da ne propadnu. Ovo je model kojeg banke
nerado vide, ali također nitko od nas ne može pobjeći od svoje
osobne odgovornosti kad uzima kredit. Trebamo dobro gledati što
se potpisuje", izjavio je premijer naglasivši kako je potrošačko
kreditiranje jako komplicirano i složeno pitanje.
(Foto: Patrik Macek/PIXSELL)
"Banke moraju biti fer u odnosu nadređenosti prema klijentu.
Ljudi su vrlo često spremni prečuti neke stvari kad uzimaju
kredit. Čovjek to treba raditi hladan ozbiljan. Niti je istina da
su ljudi bili toliko izmanipulirani, niti je istina da su bili
toliko bezgranično pohlepni. I ja sam uzimao kredit u švicarskim
francima", priznao je Milanović
"Pitanje ostaje uvijek treba li čovjeku auto baš te klase ili će
uzeti nižu klasu. Pitanje je trebali mu baš toliki stan ili možda
je bolje da uzme 20 kvadrata manji. I ja sam imamo takve brige",
rekao je.
99 posto dionica HPB-a na prododaju
Vlada je na današnjoj sjednici raspravljala o prijedlogu odluke o prodaji 99,13 posto dionica Hrvatske poštanske banke, kao i o prodaji do 50 posto dionica te dokapitalizaciji Croatia osiguranja. Oba bi se društva trebala privatizirati javnim prikupljanjem ponuda strateških investitora.
"Pred vama je prijedlog u kojem je obrazloženo što želimo postići s prodajom i koji model nudimo. Prije svega, želimo osigurati budući rast i razvoj oko 8 posto bankarskog tržišta što je potrebno za daljnje jačanje banke. Naš cilj je smanjenje javnog duga s obzirom da je kroz dva proračuna ove Vlade vidljivo da nam je cilj pomoć gospodarstvu kroz HBOR i da sve dodatno Hrvatska kroz proračun ne može osigurati. Bili su modeli da prodamo naših 51 posto ili iznad 75 jer tada se dobivaju dodatne beneficije i cijene kad prodajemo iznad 75 posto kapitala. No, ocijenili smo da nema potrebe da Vlada ostane ni sa jednim dijelom u banci kojoj treba dodatna dokapitalizacija pa je naš prijedlog da prodamo svih 99 posto i tada ćemo lakše birati partnera koji će razvijati, a dobit ćemo tako i najbolju cijenu", pojasnio je Linić.
Dokapitalizacija CO-a i širenje djelatnosti
Što se tiče Croatia osiguranja, ministar financija je istaknuo
kako je ukupni udio RH u CO 80,23 posto. Budući da je CO
trgovačko društvo koje ima većinu tržišni udjela u RH, riječ je o
tvrtki koja može pojačati taj udio na tržištu i može se širiti u
regiji.
"Evidentno je da CO nema dovoljno kapitala s kojim bi mogla
širiti djelatnost ni u RH ni u regiji i to je razlog što smo išli
mode prodaje manjinskog dijela ispod 50 posto s obvezom
dokapitalizacije i širenja djelatnosti", rekao je.
Linić je također dodao kako bi natječaje raspisali odmah sada, a oni bi bili otvoreni do rujna.
(Foto: Patrik Macek/PIXSELL)
Trošarine na goriva idu gore
"Hrvatska je država koja ima najniže trošarine na goriva u EU. Dižemo trošarine u želji da povećamo prihode državnog proračuna. To nije nikakva tajna. Ako to učinimo tijekom ljetne sezone, iznos koji će napuniti državnu blagajnu procijenjen je preko 100 milijuna kuna", kazao je Linić.
'Zna se tko je gradio autoceste'
"Zadužujemo se da bismo reprogramirali kredite koje smo uzimali
pod, kako ste rekli, vrlo simpatičnim uvjetima", kazao je
Milanović osvčući se na prijedlog ministra pomorstva, prometa i
infrastrukture Siniše Hajdaša Dončića.
Milanović je ponovio kako se 'zna tko je gradio autoceste'.
"Samo da dodam, a znam zašto ovo govorim, da bi njihovo
refinanciranje završilo 2063. godine", istaknuo je Hajdaš Dončić.
