Predstavnici inicijative Ne damo naše autocesteTeodor Celakoski i Mijat Stanić pozvali su danas građane da i nadalje potpisuju inicijativu za referendum protiv davanja autocesta u koncesiju, unatoč lošem vremenu, jer se želi prikupiti oko pola milijuna potpisa ili 10 posto potpisa više od uvjeta potrebnih za raspisivanje referenduma.
Izvijestili su da dnevno prikupljaju između 30 i 40 tisuća potpisa, no priznali su da se pokazuje kako kišni dani smanjuju broj skupljenih potpisa na pola.
"Imamo trend koji osigurava dostatan broj potpisa za raspisivanje referenduma, no meteorološki uvjeti upućuju da se broj potpisa smanjuje na pola. Želimo reći građanima da stvar nije gotova. Nismo završili posao. Ne dajte se spriječiti lošim vremenskim uvjetima", proučio je Celakoski građanima na Trgu bana Jelačića u Zagrebu kod štanda gdje nekoliko sindikata i građanskih udruga prikuplja potpise.
Na pitanje koliko je točno inicijativa Ne damo naše autoceste! prikupila potpisa, Celakoski je odgovorio da nemaju informacije od zadnja dva-tri dana sa svih lokacija pa ne žele izaći s brojkom koja nije točna ili je zastarjela te opovrgnuo zaključak novinara da će vremenske neprilike biti 'krive' ako ne prikupe dovoljan broj potpisa.
Rekao je i kako će preliminarni financijski izvještaj imati za dva-tri dana, a finalni kad obave sva plaćanja vezana uz kampanju, a Mijat Stanić je dodao kako inicijativa nema drugih donatora osim pet sindikalnih središnjica, dva cestarska sindikata i udruga civilnog društva.
Ocijenio je neistinitim zadnje izjave Vlade da su Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka-Zagreb neodrživi financijski sustavi te da njihovo urušavanje vuče i državu u financijski ponor.
"Račanova vlada je 2001. izradila održiv model gradnje i financiranja autocesta, a to je naplata iz cestarine i 60 lipa iz goriva", podsjetio je Stanić koji smatra da je taj model i dalje mogao održavati i servisirati dugove HAC-a i Autoceste Rijeka-Zagreb kroz reprogram odnosno refinanciranje velikih opterećenja i obveznice, no Vlada je, kaže, iz sredstava HAC-a uzela 900 milijuna kuna godišnje i to podijelila HŽ-u i Hrvatskim cestama.
Hrvatske ceste danas pak drže oročena sredstva na svom računu i ne troše ih, a mi dižemo kredite i dodatno zadužujemo HAC, kaže Stanić i ističe da se hrvatske ceste i željeznice mogu graditi iz EU fondova, dok HAC to ne može.
Zato je Vladu prozvao kao glavnog krivca za stanje u kojem se danas nalaze Hrvatske autoceste unatoč pljačkama u prethodnom razdoblju jer je 'dodatno urušila sustav, ne provodi restrukturiranje, ne nabavljaju se potrebni strojevi, a ceste se zapuštaju'.
Osim toga, kaže Stanić, Vlada se trudi objasniti građanima da su autoceste sezonski projekt koji funkcionira samo tri mjeseca i nalazi HAC-u 'milijun mana'.
"U sezonskim potrebama događa se najveća zarada Hrvatske, turizam. Autoceste zbog toga i jesu građene, kao i zbog razvijanja svih područja Hrvatske i zato da bi ih građani koristili jer su to najsigurnije prometnice. Međutim, politikom cijena i nedostupnosti autocesta to se ne događa. Taj projekt nije dovršen do kraja - treba otvoriti čvorište na svakih tri do pet kilometara i politikom cijena privlačiti turiste i razvijati privredu, rekao je Stanić.
