Američki državni tajnik Mike Pompeo kaže da postoje "značajni dokazi" da je koronavirus potekao iz laboratorija u Wuhanu. S time se ipak ne slaže Oliver Vugrek, voditelj laboratorija za naprednu genomiku s Instituta Ruđer Bošković.
"Mi temeljimo naše podatke na znanstvenim rezultatima i ima čvrstih dokaza da koronavirus nije potekao iz nikakvih laboratorija, nego je jednostavno došao iz prirode. Postoje za to znanstveni dokazi, genski podaci iz prirode. Šišmiš i pangolin neke su od životinja koje su nositelji virusa, no ovdje nije slučaj da je taj virus direktno iz tih životinja prešao na čovjeka, nego se sumnja u jednog medijatora koji još nije otkriven", rekao je Vugrek.
PET NOVOZARAŽENIH: U Sisku nakon 2 tjedna jedan novi slučaj, povratnik iz Njemačke; U Zagrebu puštena jedna tramvajska linija;
Dok mnogi vjeruju da je čovjek morao pojesti neku od tih egzotičnih životinja, to nije istina.
'Virus najvjerojatnije napada kroz nosnu sluznicu'
"Nije nužno da se pojede životinja, virus najvjerojatnije napada kroz nosnu sluznicu. To je isto znanstveno dokazano, da je u tim stanicama najveća količina virusnih čestica", rekao je Vugrek za RTL.
Najpoznatiji njemački virolog Christian Drosten smatra da se "zanemaruje" kunopas, životinja kod koje je otkriven SARS.
"Kunopas je jedan od mogućih nositelja. Puno se toga uzgaja u kini, ali nije još izoliran genom virusa iz kunopsa", komentirao je Vugrek.
Nije poznato koliko se virus promijenio od Kine do Europe
Vugrek je vodio tim koji je "pročitao" genom koronovirusa u Hrvatskoj te tako otkrio otkud je u našu zemlju virus stigao.
"Možemo reći da nije direktno došao iz Kine, što je iz epidemioloških razloga bitno. Od 21 uzorka koje smo analizirali, većina je stigla iz sjeverne Italije i Austrije", rekao je Vugrek.
Nažalost, još uvijek nije poznato koliko se virus promijenio od Kine do Europe.
"Nemamo sve te podatke, trenutačno je oko 12.000 genoma virusa u svijetu analizirano iz raznih zemalja, a zaraženih je tri i pol milijuna. Najzanimljivije bi bilo analizirati viruse iz mrtvih slučaja i vidjeti koje su poveznice koje odgovaraju tijeku bolesti, moramo imati puno veću sliku. Na nekom smo putu, ali premalo podataka još uvijek imamo", kaže Vugrek.
Sutrašnji Jutarnji list na naslovnici piše kako je moguće da su Hrvati genski otporniji na virus od Talijana i Španjolaca. Tako barem misle belgijski znanstvenici.
"Čitao sam dva rada, iz Kine i iz Tajlanda, iako ovaj iz Tajlanda nije međunarodno recenziran. Kinezi su proveli studiju na više od 2000 ispitanika i njihovi istraživači su rekli da njihova istraživanja imaju ograničenja, da je premali broj ispitanika", rekao je Vugrek.
Liječnici i znanstvenici ističu da je virus neobičan. Kod nekih se ne pojave nikakvi simptomi, druge pak virus ubija.
"To je ta kontradikcija virusa. Moramo proširiti naša istraživanja da nađemo faktore podložnosti na razne ishode virusne infekcije. Mora biti neka genska predispozicija i na nama je da pronađemo te neke poveznice", istaknuo je Vugrek.
Do kraja godine ništa od cjepiva?
Trumpove najave da će cjepivo stići do kraja godine nazvao je optimističnima.
"Prema svjetskim stručnjacima, 12 do 18 mjeseci je neki period za razvoj cjepiva. Trump očito uvijek voli pretjerivati. Sve mora proći kroz razne faze testiranja i kraj godine je vrlo optimističan."
Broj stvarno zaraženih sigurno je puno veći od službenog.
"Nemamo te podatke. Ako bismo počeli s testiranjem na antitijela, mogli bismo zaključiti pravi broj. Test na antitijela tu je od prošlog tjedna. Njemačka želi testirati tri milijuna ljudi tjedno. Nadam se da će doći ti testovi i do nas", rekao je Vugrek.
Hoće li toplo vrijeme "ubiti" virus?
"Sasvim sigurno ga neće potpuno uništiti, ali će se zaraza usporiti, jednostavno zbog načina transfera virusa i aerosola koji puno brže ispari", objasnio je Vugrek.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
