Naftu i plin u Jadranu želi istraživati šest kompanija. Toliko ih
se u sedam mjeseci prijavilo na prvi javni natječaj tog tipa u
Hrvatskoj.
"Mi smo naravno zadovoljni pristiglim ponudama, riječ je o
eminentnim i stručnim kompanijama sa visokim iskustvom u
korištenju najsuvremenijih tehnologija", rekao je ministar
gospodarstva Ivan Vrdoljak.
Od 29 polja u sjevernom, srednjem i južnom Jadranu, interesa je
bilo samo za 15. Tko su ponuditelji?
"Negdje sredinom prosinca, kada se očekuje odluka Vlade RH o
odabranim ponuditeljima, budete znali o kojim je kompanijama
riječ", kaže direktorica Agencije za ugljikovodike
Barbara Dorić.
Ministar gospodarstva uvjerava da takav interes potvrđuje njegove
riječi o potencijalu Hrvatske da bude energetski lider regije, a
očito mu vjeruje i premijer. Toliko da čak upozorava susjednu
Crnu Goru.
"Da su oni markirali neka svoja područja za istraživanje, koja po
našem dubokom uvjerenju i međunarodnom pravu nisu njihova
područja, nego naša područja. Ako to shvatimo samo kao početak
nekakve arbitraže između Hrvatske i Crne Gore, bit će dobro. Ali
ako je to nekakav tvrdi stav Crne Gore, onda će ga morati
promijeniti", kaže premijer Zoran Milanović.
INA je potvrdila da je jedna od šest prijavljenih kompanija, a
navodno je zainteresirana i druga najmoćnija svjetska tvrtka –
Shell. Iz koje za RTL poručuju:
"Shell stalno pregledava potencijalne prilike za rast, u skladu s
našom poslovnom strategijom. Zbog osjetljivosti tržišta, ne
možemo komentirati pojedinačne aktivnosti u koje smo možda
uključeni."
S partnerima koje odabere, država će ugovor potpisati u prvom
kvartalu iduće godine. Već u fazi istraživanja investitori bi
trebali uložiti 100 milijuna eura po jednom polju. Predsjednik
Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa Mirko
Zelić se slaže, nova eksploatacija ugljikovodika mogao
bi biti velik posao za Hrvatsku.
"Naši geolozi na temelju metodologije, koja je normalno prihvaćan
u naftaškom svijetu, su izračunali da se u srednjme i Južnom
Jadranu mogu naći količnine preko 450 milijuna tona nafte", kaže
Zelić.
Na eventualno korištenje tih zaliha pričekat će se nekoliko
godina. No, država je na ovom projektu već zaradila - 15 milijuna
kuna od prodaje seizmičkih podataka.
