Josipa Cahun vodi obrt sa 80-godišnjom tradicijom. Sjeća se da je plaćanje doprinosa Komori čak i u komunizmu bilo dobrovoljno. Ona drži da Komora svojim obrtnicima za ono što joj plaćaju ne vraća puno.
"Smatram da to treba biti dobrovoljno plaćanje ako već netko želi biti u njoj, a ne da je to po sili zakona da sam ja dužna plaćati komorski doprinos. Kad bi mi vidjeli da se oni trude i da nešto rade, mi bi to sigurno i nagradili", rekla je Cahun.
Komora pak tvrdi da je većina njihovih članova zadovoljna razinom usluge. Predsjednik Komore optužuje minsitra Marasa da ukidanjem doprinosa želi skrenuti pažnju s vlastite nesposobnsoti. Tvrdi da su koristi od njihove institucije velike.
"Ukidanje obveznog članstva neće rasteretiti obrtnike nego opteretiti. Kvadrat na sajmu u Celju košta 300 eura, a 150 eura je prosječni godišnji doprinos koji se samo jednim izlaskom na sajam isplati", rekao je DragutinRanogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore.
No Maras kaže da na udaljenijim sajmovima ima više članova Komore nego obrtnika.
"Ovdje se radi o borbi jednom malog kruga ljudi koji pokušavaju zadržati siguran godišnji prihod", rekao je ministar poduzetništva i obrta.
85 tisuća obrtnika u Hrvatskoj prosječno Komori mjesečno plaćaju 88 kuna obveznog doprinosa. Godišnje to ispadne oko 1000 kuna po obrtniku. Kad se tome pridoda i varijabilni dio podaci Porezne uprave govore da Komora godišnje dobije 94 milijuna kuna doprinosa. Ranogajec tvrdi da taj novac vraćaju kroz usluge obrtnicima.
"Zastupamo interes obrtnika, predlažemo promjene zakona, radimo na konkuretnosti, organiziranju sajmova i edukacija", kaže Ranogajec.
"Mi se vodimo time da pustimo obrtnicima da odluče: da li im korist od plaćanja doprinosa vrijedi te novce ili ne", tvrdi Maras.
Maras u ovom kontekstu spominje i slične institucije poput Gospodarske komore, no nije konkretizirao ima li Vlada i s njima slične planove vezane uz plaćanje doprinosa.
