Vlada je današnju sjednicu započela prihvaćanjem nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zračnom prometu te Zakona o cestama.
Također je donijela odluke oko obnove i saniranja posljedica katastrofe na području Vukovarsko srijemske županije.
Ministar branitelja Predrag Matić najavio je
kako će ministarstvo stambeno zbrinuti branitelje i njihove
obitelji.
"Onima koji plaćaju stambeni kredit dajemo odgodu do 31.12.2015.
godine", kazao je.
Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike
Milanka Opačić objasnila je kako će se zbrinuti
stradalnici s poplavljenih područja.
"Tko još nije našao smještaj može u hotel Borovo. Stiglo je 40
kontejnera. Ukoliko bude novih potreba, naći će se smještaj za
sve. Dio djelatnika Centra smjestit će se u Gunju da ne moraju
putovati iz Županje", pojasnila je.
Ministar zdravlja Siniša Varga rekao je kako će se sve mjere za
suzbijanje bolesti provoditi u početku pojačano, a poslije
redovito.
Zamjenik ministra rada Božidar Štubelj dodao je
kako je za zapošljavanje na komunalnim javnim radovima na
poplavljenim područjima izdvojeno 12,8 milijuna kuna.
Ministar obrazovanja Vedran Mornar najavio je
kako će studenti s poplavljenih područja dobiti stipendiju i
smještaj u studentske domove, a učenici besplatnu prehranu.
Ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić kazao je
kako su Hrvatske ceste osigurale novac za sanaciju infrastrukture
i cesta.
Milanovićeva duhovita primjedba
Prezentirajući prijedlog odluke o davanju suglasnosti Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo za sklapanje pravnog posla o kupnji nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, ministar Hajdaš Dončić istaknuo je kako će agencija kupiti od Republike Hrvatske poslovni prostor za 4.323 milijuna eura u kojem će se također smjestiti još dvije agencije.
"To je manje od tisuću eura po kvadratu. To treba znati.
"Zašto to u eurima izražavamo ako su plafoni u zakonu postavljeni u kunama?", upitao je premijer i prasnuo u smijeh.
"Hrvatska ekonomija je prvo naučila na marku, a sada na euro", uzvratio mu je ministar.
Vlada ublažava računovodstvene obveze udruga
Vlada je danas u Sabor uputila konačni prijedlog zakona o
financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija,
kojim u odnosu na prvo čitranje ublažava računovodstvene obveze
udruga.
Vlada tako predlaže brisanje obveze osnivanja trgovačkog društva
udrugama koje se bave gospodarskom djelatnošću s godišnjim
prihodom većim od 230 tisuća kuna, uz objašnjenje da su njihove
porezne obveze regulirane drugim aktima.
Prijedlog Vlade je i da se sindikati i udruge poslodavaca izuzmu
od obveze objave revizorskog izvješća, nego će ga morati
dostaviti samo Ministarstvu financija. Predlaže se i njihovo
izuzimanje od obveze objave godišnjih financijskih izvještaja
putem registra neprofitnih udruga.
Ministar financija Boris Lalovac izvijestio je da su neprofitne
organizacije 2013. godine imale ukupnu imovinu od 37,3 milijardi
kuna, od čega udruge 4,2 milijarde kuna.
U 2014. godinu te su organizacije prenijele ukupni višak od 8,1
milijardu kuna (udruge 1,2 milijarde). Njihovi ukupni prihodi
lani su iznosili 12 milijardi kuna (udruge 3,7 milijardi), a
promet preko računa oko 33,2 milijarde kuna od čega se na udruge
odnosi 10,6 milijardi kuna.
Produljen rok za zaštitare na aerodromima
Vlada je na današnjoj sjednici predložila izmjene Zakona o zračnom prometu kojima se produžuje rok zračnim lukama za uvođenje zaštitarske službe na poslove zaštitnog pregleda putnika i njihove ručne prtljage do 26. ožujka iduće godine.
Te poslove na hrvatskim aerodromima sada obavlja policija. Dosadašnji rok operatorima zračnih luka da umjesto policije za te poslove angažiraju zaštitarske tvrtke bio je 28. srpnja, a sada se predlaže produljenje tog roka do 26. ožujka 2015. godine.
Kako se navodi u obrazloženju, zakon o zračnom prometu potrebno je hitno izmijeniti prije svega kako bi se osigurao kvalitetan i sustavan prijenos ovlasti za obavljanje zaštitnih pregleda na aerodromima na druge pravne osobe.
Uzevši u obzir složenost ovoga procesa te utjecaj koji ima na sigurno odvijanje zračnog prometa i zaštitu civilnog zračnog prometa te činjenicu da je ovo prvi proces ove vrste koji se odvija u Republici Hrvatskoj, većina čimbenika nije na vrijeme uspjela izvršiti sve pripremne radnje na način da se prijenos ovlasti može izvršiti na zahtijevani način.