Premijer ZoranMilanović u četvrtak je dobrom viješću ocijenio podatke o manjem od planiranog proračunskog deficita u prošloj godini, kazavši kako oni pokazuju da je Hrvatska bez ičijeg nadzora i pritiska u stanju sama upravljati svojim financijama i realno planirati proračun za 2015.
Rebalansom iz studenoga prošle godine deficit proračuna planiran je u iznosu 15,6 milijardi kuna, a preliminirani podaci prema nacionalnoj metodologiji pokazuju da je on na kraju 2014. iznosio 12,8 milijardi kuna.
"To je jako dobra vijest i znači da smo bez ičijeg nadzora i pritiska u stanju sami upravljati svojim financijama. Radi se o nekoliko milijardi kuna manje potrošenih od onog planiranog", rekao je Milanović na početku sjednice Vlade.
Ističe kako činjenica da je potrošeno oko 3 milijarde kuna manje i to u uvjetima krize, uz ispoštivane sve obveze "itekako znači da proračun za 2015. planiramo potpuno realno".
"To je konačno jedna vrlo važna, sistemska promjena u hrvatskim javnim financijama", naglasio je.
Premijer se pohvalio da se po prvi puta dogodila takva ušteda u proračunu. "Ne sjećam se kojoj se to vladi ranije dogodilo, naročito u krizi, da je postigla takav rezultat", izjavio je Milanović te ustvrdio kako je do toga došlo "jednim odgovornim i razumnim odnosom svih u vladi".
Svatko je, kaže, dao svoj doprinos svjestan da moramo ispunjavati obveze prema građanima, međunarodnim financijskim institucijama od kojih Hrvatska pozajmljuje novac.
"To je pokazatelj da možemo sami potpuno svjesno upravljati svojim financijama, a financija su jedna od najvažnijih stvari u državi", zaključio je premijer.
NAJAVA:
Vlada će na redovnoj sjednici raspravljati o Uredbi o izmjeni i dopuni Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika kojom se predlaže da osnovicu za obračun plaće predsjednika Ustavnog suda, zamjenika predsjednika Ustavnog suda i sudaca Ustavnog suda određuje Sabor, a ne Vlada.
Pred Vladom je i polugodišnja informacija Hrvatske narodne banke o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike. Prema toj informaciji koja se zasniva na privremenim nerevidiranim podacima, banke su u prvoj polovini 2014. ostvarile 1,6 milijardi kuna dobiti iz poslovanja prije oporezivanja što je za 310,3 milijuna kuna ili 24,6 posto više nego u prvoj polovini 2013.
Povećanje dobiti u odnosu na prvu polovinu 2013. pretežno je ostvareno pod utjecajem nižih troškova izvora financiranja. To se posebice odnosi na pad kamatnih stopa i s time povezane niže kamatne troškove depozita stanovništva.
Vlada bi trebala dati i suglasnost Gradu Zagrebu za
zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak u iznosu od 18
milijuna kuna, za financiranje projekta energetske učinkovitosti
ZagEE.
