SUĐENJE ZA RATNI ZLOČIN / Merčep: Nisam kriv ni po jednoj točki optužnice

Bivši savjetnik u MUP-u TomislavMerčep odbacio je u petak na početku suđenja na zagrebačkom Županijskom sudu optužbu da je kao zapovjednik Pričuvne postrojbe MUP-a odgovoran za nezakonita uhićenja, mučenja, zlostavljanja i ubojstva civila sa zagrebačkoga, kutinskoga i pakračkog područja 1991. godine.

"Niti po jednoj točki optužnice nisam kriv", izjavio je Merčep nakon čitanja optužnice koja ga tereti za nezakonito uhićenje 52 osobe od kojih su 43 likvidirali pripadnici postrojbe kojom je zapovijedao, tri se vode kao nestale, a šest ih je preživjelo mučenja i zlostavljanja.

Uoči čitanja optužnice neurologinja Vesna Šerić zaključila je da je Merčep sposoban sudjelovati u glavnoj raspravi.

On je naime, prije četiri godine pretrpio moždani udar pa je zbog lošeg zdravstvenog stanja odmah nakon uhićenja u prosincu 2010. smješten u zatvorsku bolnicu odakle je i doveden u sudnicu.

Početak suđenja Merčepu uz 20-ak novinara, snimatelja i fotoreportera u sudnici je pratilo isto toliko njegovih prijatelja i bivših suboraca.

Nakon čitanja optužnice zamjenik županijskog državnog odvjetnika predložio je saslušanje 32 svjedoka, među kojima i nekolicinu žrtava koje su preživjele mučenja i zlostavljanja u Pakračkoj poljani.

Merčepov branitelj Marko Ujević je pak predložio saslušanje 15-ak svjedoka među kojima i bivše dužnosnike Vlade, Sabora, MUP-a i SZUP-a, kao što su Franjo Gregurić, Žarko Domljan, Vladimir Šeks, Ivan Jarnjak, Ivan Vekić, Josip Perković i Smiljan Reljić, ali i HTV-ovog novinara Aleksandra Stankovića.

Za sada nije poznato na koju okolnost Merčepova obrana traži saslušanje tog novinara.

Nakon iznošenja dokaznih prijedloga određena je stanka tijekom koje će sudsko vijeće pod predsjedanjem Zdravka Majerovića odlučiti koje će svjedoke u nastavku suđenja saslušati i koju će dokumentaciju izvesti kao dokaze.

Merčepa optužnica tereti da je od 8. listopada do sredine prosinca 1991., kao zapovjednik pričuvne postrojbe MUP-a smještene u Pakračkoj poljani i dijelom u Zagrebu u paviljonu na Zagrebačkom velesajmu i kao savjetnik u MUP-u, osobno naređivao nezakonita lišavanja slobode, mučenja i ubojstva civila. Optužen je i da je znao da njegovi podređeni nezakonito uhićuju, pljačkaju, zlostavljaju, muče i ubijaju civile, ali da nije ništa učinio da to spriječi i suzbije.

Među žrtvama su i tri člana obitelji Zec - Mihajlo, Marija i njihova 12-godišnja kći Aleksandra, koji su ubijeni u noći sa 7. na 8. prosinca 1991. Iako su pred istražnim sucem petorica "merčepovaca" priznali zločin i protiv njih je podignuta optužnica, zbog proceduralne pogreške - ispitivanja bez branitelja, nikada nisu kazneno odgovarali za taj zločin.

Merčepu se na teret stavlja da je osobno bio u Pakračkoj poljani kada je onamo dovedeno i mučeno barem osam civila, od kojih su trojica ubijena, a dvojica nestala.

Po optužnici, osobno je sudjelovao i u ispitivanju Đorđa Gunjevića, tadašnjega vladina povjerenika za Pakrac kojega su šest dana držali u zatočeništvu, mučili elektrošokovima, tukli i prisiljavali da pozdravlja uzvikom "Za dom spremni" te mu oduzeli 20.000 njemačkih maraka i 100 tisuća dinara. Nakon svega, Merčep ga je pustio uz objašnjenje da se radilo o pogrešci.

Po zapovjednoj je odgovornosti Merčep optužen i za zločine u Pakračkoj poljani za koje se već sudilo pripadnicima njegove postrojbe te za smrt 27 neidentificiranih osoba pogubljenih i pokopanih u grobištima na Velikome jarku, Malome gaju, Bujavici i južno od mjesta gdje su pripadnici pričuvnog sastava MUP-a bili smješteni u Pakračkoj poljani.

Tereti ga se po starom zakonu (Osnovni krivični zakon RH) kojim je za ratni zločin protiv civila bila predviđena zatvorska kazna od pet do 20 godina. On od početka tvrdi kako nije kriv.