Američka svemirska agencija NASA u petak je objavila cilj prve vožnje robota Curiosity po Marsu.
Curiosity se spustio na Mars 6. kolovoza nakon osmomjesečnog putovanja i 566 milijuna prevaljenih kilometara u svemiru. Opremljen je nizom uređaja koje određuju mineralni sastav tla i stijenja, analiziraju tlo i atmosferske uzorke kako bi uočili moguće organske komponente te tragove vode u donjim slojevima. Opremljen je i uređajima koji x-zrakama treba identificirati kemijske elemente u stijenama i tlu.
Curiosity će se odvesti prema relativno bliskom lokalitetu koji je nazvan Glenelg, a on je znanstvenicima zapeo za oko jer se tu nalaze tri različita tipa terena. Ime je izabrano sa popisa od 100 formacija stijena u Kanadi. Znanstvenici su zamijetili da je ime Glenelg palindrom, tj. da se čita jednako s obje strane, a Curiosity će na svom putovanju trebati ući i vratiti se kroz to područje na putu do idućeg odredišta, Mount Sharpa.
Početak vožnje prema Glenelgu, udaljenom oko 500 metara od mjesta slijetanja, ovisi i o uspješnoj provjeri instrumenata. Sama vožnja mogla bi potrajati do mjesec dana, ovisno o broju zadataka koji znanstvenici sa zemlje postave Curiosityu.
Projekt vrijedan 2,5 milijarde dolara, koji se službeno zove Znanstveni laboratorij Mars (Mars Science Laboratory), prva je astrobiološka misija američke svemirske agencije od projekta Vikinga iz 70-ih godina prošlog stoljeća. Prvi je potpuno opremljen geokemijski mobilni laboratorij ikada poslan na drugi svijet.
