Konstantno se širi mreža nepokretnih komunikacija a posebno snažan rast u proteklih 12 mjeseci bilježi mreža pokretnih komunikacija. Nije teško pogoditi što svi ti ljudi od širokopojasnog interneta žele. Teško je samo predvidjeti što će se s kreativnim industrijama, od filmske do glazbene, dogoditi - nastave li Internet korisnici to uzimati pod postojećim uvjetima (u 99% slučajeva besplatno).
Svjetska glazbena industrija pretrpjela je u 2010. godini pad prodaje od 9 posto a piratstvo je duboko prodrlo na tržište i prijeti radnim mjestima, ulaganjima i otkrivanju novih umjetnika, priopćio je Međunarodni savez fonografske industrije (IFPI).
„Čak 19 od 20 glazbenih uradaka prošle je godine s interneta skinuto ilegalno", rekao je izvršni direktor IFPI-ja Frances Moore.
„Proveli smo neovisno istraživanje koje ukazuje na to da će zbog piratstva u glazbenoj industriji u Europi do 2015. godine biti izgubljeno 1,2 milijuna radnih mjesta, odnosno 10 posto radne snage. To se posebice odnosi na male i neovisne izdavačke kuće koje se bore za preživljavanje.“
Ako nitko ne plaća glazbu na internetu, bit će sve manje ulaganja u nove izvođače i drukčiju, nezavisnu glazbu, poanta je izvješća koje možete pronaći na www.ifpi.org
Primjerice, francuskim su piratima u siječnju stigla nova pisma upozorenja od Vladine agencija Hadopi. Njezin rad zasniva se na tzv. „zakonu tri upozorenja“ – osobu koja je treći put uhvaćena kako ilegalno skida film ili glazbu s interneta sudski se procesuira i kažnjava s minimalno 1500 Eura.
U ožujku su se u Velikoj Britaniji lomila koplja oko zakona sličnog francuskom, zvanog Digital Economy Act. Protiv njega su se najviše bunila dva najveća britanska davatelja internetskih usluga (ISP-a), tvrdeći da se time zadire u privatnost korisnika interneta, no njihova je žalba sudski odbijena. Zakon će se početi primjenjivati od sljedeće godine. Sve je više zahtjeva svih europskih udruga vlasnika autorskih prava da se ISP-i, koji zarađuju (i) na prometu nelegalnog audio i video sadržaja, aktivnije uključe u rješenje problema (koji za njih nije problem).
Recesija i Internet piratstvo ozbiljan su problem i u Hrvatskoj. Prodaja fizičkih nosača zvuka u 2010. godini je u CD trgovinama pala za 14 % u odnosu na 2009. godinu (koja je već bila lošija od prethodne). Pad prodaje zabilježili su i domaći i strani nosači zvuka. Uz recesiju, piratstvo je zaslužno za niti 290 tisuća prodanih CD-a, singlova i DVD-a svih stranih glazbenika tijekom prošle godine!
Što će u ovom smislu donijeti izmjene hrvatskih zakona koje se pripremaju; kako će se prema ovoj kontroverznoj temi postaviti političke stranke u pred-izbornom nadmetanju koje je pred Hrvatskom; kako će i ova i buduća Vlada i njezini zakoni pratiti legislativu EU na području interneta; kako će se za svoja prava izboriti domaći predstavnici glazbene i filmske industrija; gdje je granica na kojoj davatelji usluga interneta trebaju povući crtu vlastite odgovornosti – to su samo neka intrigantna pitanja koja se otvaraju za drugu polovici 2011.
