ZAGREB - Mnogima se sledila krv u žilama od nedavnog saborskog govora guvernera HNB-a Željka Rohatinskog, koji je rekao kako je krajnje vrijeme da Hrvatska nešto poduzme u pogledu smanjenja rastrošnosti države, jer će nam svima u suprotnome biti još gore i bolnije.
Izjavio je i da ove godine opet neće biti porasta BDP-a te da nas sam ulazak u EU neće spasiti jer tamo ionako rade po principu "snalazite se sami, a mi ćemo pomoći u mjeri u kojoj štitimo vlastite interese".
No, kao bomba je odjeknula njegova najava u intervjuu Poslovnom dnevniku da, ako ne bude promjene politike državne rastrošnosti, više neće imati smisla obrana stabilnog tečaja kune.
Bez promjene državne politike slijedi novo zaoštravanje recesije
U tom bi slučaju došlo do deprecijacije hrvatske valute, što bi donijelo novi set ekonomskih problema i dodatno zaoštravanje recesije.
"Ako se već u kratkom roku ne realiziraju promjene, prije svega fiskalna prilagodba, stabilnost tečaja u dužem roku mogla bi biti ugrožena. Bolje rečeno, obrana tečaja u neizmjenjenim okolnostima mogla bi postati kontraproduktivna."
"Ako se to dogodi, a HNB se nada da će zajedničko djelovanje Vlade i središnje banke to spriječiti, tada bi situacija mogla postati još daleko težom nego što je sada slučaj. Ističem (da govorim o) dužem roku, jer bi se inače moglo protumačiti da se to može dogoditi i odmah, a to nije opcija", rekao je Rohatinski.
Ako padne kuna, rate kredita će podivljati
Prevedeno na jezik laika, građani bi se našli u velikim problemima jer gotovo svi krediti su im odobreni u kunama, a klauzulom su vezani uz euro ili drugu stranu valutu. Deprecijacijom kune došlo bi do divljanja rata kredita, što bi malo tko mogao podnijeti.
U nekim se medijima pojavio crni scenarij prema kojem bi se za jedan euro moglo dobiti devet, umjesto trenutih nešto više od sedam kuna. U takvoj bi situaciji rata, primjerice, stambenog kredita u iznosu od 500 eura, koja trenutno košta 3.600 kuna mjesečno, skočila na čak 4.500 kuna, a pitanje je u kolikoj bi mjeri pad vrijednosti kune pratilo eventualno nominalno povećanje plaća.
Analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić za RTL kaže da bi došlo do gubitka povjerenja i pada kreditnog rejtinga te da bi bilo i manje stranog kapitala, dakle i manje investicija, čime se ekonomska kretanja samo usporavaju.
Želimo li pad kune, trebaju nam mjere za olakšavanje situacije
S druge strane, ima i mišljenja kako kunu treba pustiti da padne jer da bi to možda bilo manje štetno. Vladimir Lasić iz Znanstvenog društva ekonomista argumentira kako je dobar dio zemalja izvršio korekciju tečaja, ali ističe kako su usto proveli i desetak mjera kako bi olakšali situaciju zaduženim građanima. U to spadaju i produljenje roka otplate kredita ili čak smanjenje kamatnih stopa, makar malo tko u Hrvatskoj vjeruje da je to ostvarivo.
Političari iz vladajuće stranke zasad ne žele komentirati izjave Rohatinskog i mogućnost ostvarenja najcrnjih slutnji. U oporbi uglavnom kažu kako guvernera treba poslušati. SDP-ovac Branko Grčić smatra da je glavna poruka guvernera da "fiskalna vlast mora pokazati odgovornost i mora zarezati u proračunske rashode i ostvariti prostor kojim će poduzetnicima omogućiti da dišu".
