Monografiju će u Mimari u 13 sati predstaviti: Akademik Tonko Maroević-urednik monografije Dr.sc. Mirjana Repanić-Braun-povjesničarka umjetnosti i Dino Smrekar-grafički dizajner Vinko Markulin-nakladnik
Nakon izuzetno uspješnog predstavljanja hrvatske likovne umjetnosti na međunarodnoj izložbi apstrakcije pod nazivom Collide u Ico Gallery, Tribeca, Manhattn, New York, SAD, u svibnju 2009., gdje je predstavljen i kao autor mjeseca u ovoj prestižnoj njujorškoj galeriji, Vukovićevi domaći i međunarodni uspjesi i plodna suradnja s Darkom Glavanom doveli do izdanja njegove prve monografije pod nazivom Davor Vuković u nakladi Grafike Markulin.
Monografija je tiskana u tvrdom uvezu, nakladi i tisku Grafike Markulin u obimu od 1000 komada, formatu 240x280 mm., opsegu 248 stranica, sa 195 objavljenih slika i tekstom uglednog povjesničara umjetnosti Darka Glavana.
Monografija slikara i književnika Davora Vukovića posljednje je djelo te vrste u opsežnom pisanom opusu Darka Glavana, posmrtnog dobitnika Porina za životno djelo.
Urednik monografije je akademik Tonko Maroević, a izdanje je grafički oblikovao grafički dizajner Dino Smrekar.
U Zaključku monografije Darko Glavan navodi : „Iako je svoje stvaralačke ambicije ispočetka iskazivao u pisanoj riječi, Davor Vuković od sredine 80-ih sustavno izlaže slikarska ostvarenja, da bi se od polovice 90-ih definitivno odlučio za status slobodnog umjetnika postavši punopravni član HDLU-a.
Njegovi rani radovi nastali su pod utjecajem Vincenta Van Gogha i Milana Konjovića, a kao osnovni stvaralački postupak može se izdvojiti "ekspresionistička stilizacija (deformacija oblika sa snažnim kolorističkim akcentima)" ( Tonko Maroević).
U drugoj polovici 90-ih Vuković se posvetio oslikavanju hrvatskih nacionalnih parkova, u kojima je, po mišljenju istaknute hrvatske povjesničarke umjetnosti dr. Repanić-Braun, osim discipliniranja kompozicije došlo do "paralele s značajkama kineskih krajolika Shan Shui, zasnovanim na filozofskim načelima taoizma".
U daljim atelijerskim preispitivanjima, što su od početka trećega tisućljeća predstavljena na nekoliko izložaba povezanih naslovom Preobražaj krajolika, Vuković je uspio takve slikogradbene postupke prenijeti i u nizove dojmljivih prikaza osobnih promišljanja i doživljaja. Djela nastala tijekom ovoga desetljeća mogu se opisati kao samosvojne inačice unutarnjih duhovnih krajolika sa slabo izraženom ili čak dokinutom poveznicom s fizičkom stvarnošću, tako da se mogu klasificirati u područje apstraktne umjetnosti. U spomenutom razdoblju Vuković redovito i uspješno izlaže u domovini i inozemstvu (New York), a u nizu prikaza u tiskanim i elektroničkim medijima uvrštava ga se u 'epicentar' i na 'vodeće pozicije hrvatskog slikarstva' (likovna kritičarka Vjesnika Marina Tenžera).
