ETNOFILm je otvorila voditeljica festivala Tamara Nikolić Đerić.

"Hvala svima koji su pomogli ostvarenju festivala koji promovira nematerijalnu baštinu i dali nam priliku da se susretnemo u Rovinju peti put. Hvala i svim suradnicima, sponzorima i volonterima iz svih dijelova Europe koji su učinili da ovaj festival zaista bude međunarodni."

Ravnateljica Etnografskog muzeja Istre Lidija Nikočević pozdravila je u ime organizatora festivala.

"Drago nam je da ETNOFILm festival stavlja u širi kontekst sadržaje koje Etnografski muzej Istre nastoji komunicirati prema javnosti. Festival raste iz godine u godinu i dobio je na važnosti, a to samo potvrđuje i ovogodišnja suradnja s Akademijom primijenjenih umjetnosti u Rijeci, te činjenicom da ove godine ugošćujemo Evgenyja Aleksandrova, voditelja javnog Centra za vizualnu antropologiju u Moskvi, kao i profesora vizualne antropologije iz San Francisca Petera Biellu."

Pročelnik odjela za kulturu Istarske županije Vladimir Torbica naglasio je da je ETNOFILm festival učinio puno za Istru.

"Iako ETNOFILm festival ima malu obljetnicu rada, zadnjih nekoliko godina je nematerijalna baština dio djelovanja našeg odbora i županije, a popularizaciji je uvelike priodnio i ovaj festival."

Otvorenju su prisustvovali i sam autor filma Drug Ferlin Elvis Lenić koji je inače posvećen snimanju istarskih običaja, a prvi put se posvetio snimanju jednog lika, preko kojeg je želio ispričati toplu ljudsku priču. Predstavio je tako rad i djelo istaknutog vodnjanskog antifašista Antona Ferlina. Film slojevitim pristupom ističe i povezanost glavnog lika s mnogim aktualnim društvenim problemima i pitanjima, kao što su antifašizam, radništvo i kapitalizam, lokalni identiteti, obitelj i ideali, čovječnost i otuđenost.

"Ja sam umirovljenik, prošao sam tragedije kao dijete i ne želim sada isticati političke ličnosti, ali kako nas je Tito vodio bio je to sistem u kojem je jedna radnička klasa bila poštivana. Ponosan sam na svoju prošlost, a naši mladi ne znaju ništa o njoj, od 1991.godine se nije učila u našim školama prošlost kakva je zapravo bila", rekao je Ferlin.

Uslijedio je portugalski film Vrhovi Minha koji prikazuje gorske krajobraze i Krasotica večeri, film koji opisuje pokladne običaje u srcu Slavonije.

Ranije je otvorena i izložba Fotografija između etnografije i egzotizacije koja će se u sklopu festivala moći pogledati u Centru za vizualne umjetnosti „Batana“.

Predstavlja se izbor fotografija iz fundusa Etnografskog muzeja Istre koje datiraju s kraja 19. ili početka 20. stoljeća, a moguće je da su nastale za vrijeme talijanske okupacije Etiopije. Izložba otvara pitanja erotizacije ženskog tijela nekada i danas, ali i egzotizacije „drugih“.

Kustosica Etnografskog muzeja Istre i autorica izložbe Tamara Nikolić Đerić istaknula je da izložbom žele otvoriti teme koje više od 30 godina predstavljaju okosnicu antropoloških istraživanja, a vezane su uz problem etičnosti prilikom reprezentacije kultura.

"Ovom izložbom cilj je otvoriti dijalog sa zajednicom, uostalom, to je ono što Etnografski muzej radi i kroz druge projekte."

5. ETNOFILm festival u organizaciji Etnografskog muzeja Istre do 27. travnja u rovinjskom Multimedijalnom centru predstavlja 24 filma domaće i svjetske etnografske dokumentarne produkcije s ciljem otvaranja dijaloga među kulturama. U goste na ETNOFILm dolazi i Festival eksperimentalnog filma 25 FPS, a sve projekcije su besplatne. Više o svemu na etnofilm.com.

Drugi dan ETNOFILm festivala donosi pregršt filmova strane i domaće produkcije, a dan završava glazbenim programom

Sve projekcije se održavaju u rovinjskom Multimedijalnom centru, a ulaz je slobodan.

Službeni početak drugog dana festivala je projekcijom filma „Apash – Autsajderi“ redateljice Core Peña Hernández od 12 sati. Trebao bi to biti film o umirovljenom španjolskom poslovnom čovjeku koji putuje u peruansku Amazonu u potrazi za starim obiteljskim vezama, ali čuvari prašume imaju bolje priče. Oni su zarobljeni pohlepom zapadne eksploatacijske industrije. Amazona, dom i pluća Zemlje, u ozbiljnoj su opasnosti od potpunog uništenja.

Program se nastavlja talijanskim filmom „Povratak u Zadar“ u 13.40 sati. Autor Andrea Lotta priča priču o Bianci koja se nakon 60 godina odluči vratiti se u svoje rodno mjesto - Zadar. Putovanje je to kroz koje nam pripovijeda o bezbrižnosti jednog djetinjstva u usporedbi sa strahotama rata koje su prisilile tisuće ljudi da napuste svoju domovinu; o neizvjesnosti izbjegličkog kampa, ali i o sadašnjosti predstavljenoj kroz susrete s novim i starim prijateljima, rođacima i pozdrav svima onima koji je nisu mogli pratiti.

„Zajednice koje nestaju“ je film autorice Monike Sorensen iz Ujedninjenog Kraljevstva, a na rasporedu je od 16 sati. Priča se razvija oko šest razgovora sa stanovnicima naselja Honor Oak Estate. Razgovori nisu unaprijed određeni, već su to više ili manje slučajni susreti između autorice filma i stanovnika. Susrećemo likove iz tog naselja u svakodnevnom životu i aktivnostima. Autorica će sudjelovati na projekciji.

Od 16.40 sati počinje film Tatjane Kanceljak „Novozelandske priče“ u kojem pratimo povijest Hrvata koji su prije više od stoljeća i pol došli na Novi Zeland kopati kauri gumu, fosiliziranu smolu novozelandske smreke. Autorica će sudjelovati na projekciji.

U filmu „Ljudski toranj“ autor Ram Devineni predstavlja priču o 300 tijela koja se uzdižu u nebesa pokušavajući izgraditi ljudski toranj – sve za trenutak slave. Globalna je to priča o neustrašivim vještinama i zastrašujućoj neizvjesnosti neizmjernih ljudskih tornjeva. Film je na rasporedu od 19.30 sati.

“Osamljeni Samaritanac” dirljiva je priča o putovanju kćeri i oca koja nadilazi sva vjerovanja, a možete ju pogledati u 21 sat. Samaritanci, sićušna vjerska sekta, je u izumiranju, ali još uvijek održavaju stroga pravila protiv asimilacije. Izraelska glumica Sophie Tzedaka i njezine tri sestre postale su “Židovke” pa ih je njihova zajednica, koja broji oko 700 osoba, ekskomunicirala, kao i njihovog oca.

Večer završava glazbom i sastavom Cool Baboo & Dr. Folk koji izvode blues glazbu varirajući je i u rock, funk i soul maniri, te sviraju vlastite skladbe, kao i obrade klasika. Početak je od 21.30 sati u Art Public Baru.