Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Kako je Lijepa naša postala liberalnija od BIH?

Bosanski mediji raspisali su se o tri i pol milijuna kuna koje je Hrvatski audiovizualni centar prošloga tjedna dodijelio filmu Otok ljubavi redateljice Jasmile Žbanić, koja je za taj projekt prethodno dobila dvostruku odbijenicu Fondacije za kinematografiju BiH.

Ta je situacija brzo prerasla u kulturni skandal, govorilo se o ratu dviju lokalnih producentskih frakcija, a “Otok ljubavi” dobio je u dijelu javnosti etiketu zabranjenog filma.

Podsjetimo, bosanskohercegovački fond je u svibnju 2010. odlučio financirati tri dugometražna filma, od kojih čak dva predložena od strane (u BiH dominantne) produkcije Refresh i redatelja Pjera Žalice. Produkcija Deblokada, manja tvrtka u vlasništvu Jasmile Žbanić i njena supruga, srušila je odluku Fondacije jer je jedan od članova povjerenstva bio suvlasnik produkcije Refresh. Ponovljeni natječaj donio je novu hladnu pljusku.

Optuženi za pedofiliju

”Neka djeca su na jednom lijepom otoku i onda djevojčica pita odraslog muškarca o njegovu spolnom organu i erekciji. Takav film Fondacija nikada neće podržati. To vam ja odgovorno tvrdim”, iznio je svoje viđenje filma član Upravnog odbora Fondacije Tihomir Zovko.

Jasmila Žbanić se s lokalnom politikom na sličan način hrvala i zbog svojeg prvog dugometražnog filma, nagrađenog Zlatnim medvjedom na Berlinaleu.

“Grbavica” je imala težak put porađanja kada su nam sredstava u Fondaciji na prijevaru bila djelomično odbijena. Na kraju je to austrijski film sa učešćem BIH. U aktualnom slučaju radi se o zakulisnim igrama Ministarstva kulture. Na prvom natječaju na kojem smo odbijeni, bez obrazloženja, predsjednik žirija bio je suvlasnik firme kojoj je dodijeljeno 80 posto sredstava! Nakon što je natječaj ponovljen izmišljena je pedofilija. To s našim filmom nema veze!, odlučna je redateljica.

Vratit će se uloženo

Sada se podrškom isprsio naš HAVC, koji je već sufinancirao dva njena filma, ali ovo je prvi put da je projekt Jasmile Žbanić izašao iz kategorije koprodukcija, odnosno da je hrvatski producent njegov glavni nositelj.

”Film “Otok ljubavi” događa se u Hrvatskoj i zato je bilo najlogičnije imati domaćeg producenta. Od HAVC-a smo dobili 40 posto sredstava potrebnih filmu. Ostalih 60 posto doći će iz Njemačke, Austrije i Francuske… Na svaku uloženu kunu mi ćemo Hrvatskoj donijeti dvije. Važno je da je producent iz Hrvatske jer on HAVC-u garantira da će film novce koje je dobio ostaviti u zemlji, da će se zaposliti dovoljan broj ljudi iz Hrvatske, platiti poreze i da će građani čiji je to novac, imati koristi od njega. To je što se tiče mjerljivih vrijednosti. Što se tiče onih drugih, mislim da su moji filmovi hrvatskoj kinematografiji donijeli puno toga dobrog”, rekla je Žbanić, i sama svjesna etikete strane državljanke koja snima film hrvatskim novcem.

Ni kod nas nije prošlo glatko

Zanimljivo, i u Hrvatskom audiovizualnom vijeću bilo je pokušaja da se odbaci financiranje “Otoka ljubavi”. Najglasnija protivnica bila je Nada Gaćešić Livaković, koja je ocijenila da autorima koji nisu hrvatski državljani nije mjesto u sustavu hrvatskih nacionalnih potpora, ali projekt je ipak prošao glasanje.

”Jasmilin film se kao ljetna komedija ženske autorice uklapa u našu strategiju, jer zajedno s Brešanovim filmom daje balans mračnijim projektima Lukasa Nole i Branka Schmidta, koji su također prošli na natječaju. Uz to, Jasmila Žbanić je autorica svjetskog kalibra i treba nam biti čast što želi snimiti hrvatski film, koji će nas snažno promovirati u svijetu. Degutantno je u 2011. godini nekome brojati krvna zrnca. Ako je nacionalnost problem, zašto se nitko ne buni što Jiri Menzel od novca poreznih obveznika sustavno snima za HTV?”, bio je jasan ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar, koji podsjeća da su se prije 15-ak godina neki na sličan način bunili protiv Paola Magellija i drugih stranaca u našem teatru.

Mnogo hrvatskih glumaca

”Hrvatski film imao je svoje najcrnje dane kada je nacionalizam određivao standarde i nikome nije bilo dobro; ni gledateljima, ni redateljima, ni industriji. Srećom, politika HAVC-a je suvremena, otvorena i za našu regiju revolucionarna. Zajednica filmaša u svijetu je mala i povezana. Svaki potez se prati i zna. Hrvatska je ovakvim odlukama ušla u prvu ligu filmskih centara”, ocjenjuje Žbanić.

Ako sve bude po planu, snimanje filma trebalo bi početi u kolovozu, vjerojatno u šibenskom turističkom kompleksu Solaris.

”Kako imamo jednu međunarodnu ulogu, sačekat ćemo da pronađemo tu glumicu, a zatim završimo glumačku podjelu. Mogu potvrditi da će se u filmu naći dosta hrvatskih imena. Odluka HAVC-a nije na to utjecala, nego činjenica da su hrvatski glumci danas najkvalitetniji u domeni “razumljivog” nam jezika. Mnogi od njih apsolutno su ravnopravni najboljim europskim kolegama”, tvrdi redateljica, koju mnogi već smatraju dijelom europske autorske kreme.

Prethodni članci:

arti-201103140761006
arti-201010140653006

Povratak na Net.hr