"Hrvatski radio slavi 90 godina, a televizija 60 godina, što je ukupno 150 godina radijskoga i televizijskog programa. To ogromno bogatstvo, podložno brzim mijenama, treba sačuvati jer je to povijesna i kulturna baština Hrvatske. U muzeju medija posjetitelji bi mogli pratiti i medijski razvoj od prvih novina do danas, čime bi se trajno zaštitila baština", rekla je za Hinu izvanredna profesorica na Odjelu za komunikologiju Hrvatskih studija Nada Zgrabljić-Rotar, inicijatorica muzeja medija.
Arhivske emisije, glasovi legendarnih voditelja...
Na to ju je potaknulo to što studenti novinarstva nisu imali priliku vidjeti ni Feral tribune ni Vjesnik, a pogotovo stare tehnologije koje su se upotrebljavale u novinarstvu.
"Muzej medija poslužio bi medijskom opismenjavanju svih građana", rekla je Zgrabljić-Rotar, dodajući kako bi se ondje mogli upoznati s povijesti hrvatskih medija - tiskanih i elektroničkih, radija i televizije, te s novim medijima koji služe javnoj komunikaciji.
Budući da bi muzej medija bio interaktivnog tipa, istaknula je, ondje bi se mogao čuti glas legendarne spikerice Gordane Bonetti, radijskog novinara Ivana Tomića, sportskog novinara Mladena Delića i drugih pa bi se od zaborava sačuvali oni koji su stvarali hrvatsko novinarstvo i medijsku scenu. Osim toga, posjetitelji bi mogli poslušati ili pogledati arhivske emisije i dobiti uvid kako su se kroz povijest mijenjale teme i način izvještavanja.
Stare tehnologije u digitalnom vremenu
U muzeju bi bili izloženi i stari radijski i televizijski aparati, novine koje više ne izlaze, primjerice studenski listovi, te najstarija izdanja koja su izlazila na njemačkom jeziku i koja se čuvaju u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, Hrvatskome državnom arhivu i slično. U vremenu izraženog prijelaza s analognog na digitalno emitiranje vrijedno je sačuvati i stare tehnologije, primjerice TV kamere i prikaz montaže, snimače zvuka i drugo, jer polako odlaze u povijest, rekla je Zgrabljić-Rotar.
"Onodobna tehnika jasnije bi pokazala ogromne promjene u svijetu medija posljednjih desetljeća", istaknula je, dodajući kako bi se u otvaranju muzeja medija mogli ugledati na Newseum u Washingtonu, jedan od najposjećenijih muzeja koji ima TV studio, projekcijske dvorane, galerije, razne interaktivne sadržaje te zbirke novina, televizijskih i radijskih snimki.
Velesajam kao moguća lokacija muzeja
"Ne želimo se mjeriti s Newseumom, ali, u skromnijoj varijanti, bude li sluha i kod grada Zagreba, mogli bismo dobiti vrhunski hrvatski muzej medija", ocijenila je Zgrabljić-Rotar.
Također je rekla da su projekt poduprli Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Matica hrvatska, Hrvatsko novinarsko društvo, Vijeće za elektroničke medije i Ministarstvo kulture. Podupiru ga i ravnatelji zagrebačkih muzeja, a za njegovu realizaciju potražit će se i privatni investitori, donacije i slično. Muzej medija mogao bi biti na Zagrebačkom velesajmu odluče li zagrebačke gradske vlasti tu otvoriti muzejski centar.
Fundus budućeg muzeja medija upotpunjavali bi materijali iz mnogih institucija - od HRT-a do HND-a i Državnog arhiva te iz privatnih zbirki, poput zbirke naslovnica prvih brojeva hrvatskih novina koju 40 godina skuplja Branko Lovrić, pročelnik Odjela za medije Matice hrvatske i negdašnji direktor "Večernjeg lista", a u kojoj je nekoliko tisuća naslovnica, među kojima i rariteti poput "Agramer Zeitunga" i "Zore dalmatinske".
