S obzirom da švedska kinematografija obilježava treći dan Festivala židovskog filma, Skarsgård je u Zagreb stigao kako bi najavio film Dobra večer gospodine Wallenberg (God afton Herr Wallenberg) te ga predstavio zagrebačkoj publici.
arti-201005230318006 Film je uz Skarsgårda, predstavio i predsjednik festivala, Branko Lustig koji je nakon presice uručio veleposlaniku Kraljevine Danske plaketu „Pravednika među narodima“, u ime Kraljevske obitelji.
Lustig nije krio oduševljenje što je ovogodišnji JFF ugostio ovako značajno ime svjetske glumačke scene, no napomenuo je i kako to ne treba čuditi, jer se u vrijeme kada je on bio mlad u Hrvatskoj mnogo snimalo, a slavna imena iz tog miljea nikada nisu bila rijetkost na našim prostorima.
arti-201005230221006 Skarsgård je napomenuo kako je u Zagrebu prvi put, te je za našu metropolu imao samo riječi hvale. Iako ostaje kratko, stigao je razgledati centar grada i uživati u dobro znanim specijalitetima poput 'štrukla', koji su ga oduševili.
Glumačka 'zvjerka nezavisne scene', Stellan Skarsgård, postao je holivudska zvijezda sredinom devedesetih, te je glumio u brojnim filmovima poznatima i širokoj gledateljskoj masi, “Pirati s Kariba”, “Mamma Mia”, “Amistad”, “Dobri Will Hunting”, a najviše ga je proslavila glavna uloga u filmu “Lomeći valove” kultnog Larsa von Triera.
1993. godine Stellan je bio u užem izboru za glavnu ulogu u Schindlerovoj listi, no na kraju je ona pripala Liamu Neesonu.
O čemu se radi u filmu Dobra večer gospodine Wallenberg?
arti-201005210443006 32-godišnji Raoul Wallenberg, stiže u Budimpeštu u srpnju, 1944., po zadatku na život ili smrt. Njegov je pristup neuobičajen, a metode nekonvencionalne. U kratkih šest mjeseci omogućio je najveće i najuspješnije spašavanje Židova za vrijeme II. svjetskog rata. Raoula Wallenberga zarobili su Rusi 17. siječnja 1945. Nikada nije oslobođen.
arti-201005210453006 Film se bavi isključivo s posljednja tri tjedna Wallenbergova života u Budimpešti. (Božić 1944.—-siječanj 1945). Dva su središnja događaja: Raoulov pokušaj da oslobodi 20 ili više zarobljenih ljudi kamionom te njegova nastojanja da spasi 65,000 drugih ljudi zarobljenih u getu…
