Koncem prosinca 2011. newyorški Muzej moderne umjetnosti MoMA organizirao je retrospektivu radova ove naše umjetnice, pa kako to uvijek biva - postavilo se pitanje zašto institucije kod nas nisu prepoznale vrijednost njenih djela. Novinarka Vjesnika pitala je više uvaženih hrvatskih stručnjaka zašto ni jedna hrvatska institucija nije priredila retrospektivu Sanje Iveković, dok su je mnoge inozemne ustanove ugostile u atraktivnim izlagačkim prostorima?
'Svojedobno su nam prigovarali što je promoviramo'
"MSU je tako redovito pratio i promovirao rad Sanje Iveković u protekla četiri desetljeća da su određeni kritičarski krugovi u Zagrebu i Hrvatskoj svojedobno zbog toga vrlo glasno prigovarali", kazala je ravnateljica MSU-a Snježana Pintarić. Taj muzej u svom fundusu čuva 11 radova Sanje Iveković, od kojih su neki završili na posudbi u MOMA-i.
"Radove Sanje Iveković predstavljali smo redovito, bilo na samostalnim ili skupnim izložbama, i kod nas u Muzeju, i u inozemstvu, u čak 28 različitih projekata. Samostalne izložbe i akcije Sanje Iveković organizirane su 1976. i 1977. (kada je predstavljen 'Dvostruki život') te 2002. i 2004. s projektom 'Ženska kuća' na Trgu bana Jelačića i u Genovi u Palazzo Ferretto", kazala je ravnateljica.
Promašena programska politika MSU-a
No, Antonia Majača, voditeljica Galerije Miroslav Kraljević i suosnivačica udruge DeLVe, smatra da odgovor na pitanje zašto MSU nije priredio Sanjinu retrospektivu treba tražiti u njihovoj programskoj politici i promašenom shvaćanju vlastite uloge u kontekstu u kojem djeluju. "Znakovito je u tom smislu bilo da je MSU program u novoj zgradi započeo posve zakasnjelom izložbom Gilberta i Georga, koja upućuje na njihovo neprepoznavanje vlastite uloge lokalno, kao i na njihov provincijalni kompleks, a ne primjerice retrospektivnom izložbom umjetnosti u Hrvatskoj ili regiji u posljednjih 20 godina ili pak retrospektivom radova Sanje Iveković", kazala je Majača.
Povjesničar umjetnosti Zvonko Maković je pak odgovorio da je Zagreb trebao imati retrospektivu Sanje Iveković prije MoMA-e, te dodao da je riječ o očitom propustu naših muzeja, ponajprije zagrebačkoga MSU-a i riječkoga MMSU-a. "Nije Sanja Iveković jedina koja zaslužuje veliku izložbu u Zagrebu. Spomenut ću samo slučaj Julija Knifera, čiju izložbu, kad sam im je nudio, nije htio ni Muzej suvremene umjetnosti ni Umjetnički paviljon. Njegova djela kontinuirano se izlažu vani, a u Zagrebu mu nije priređena izložba tridesetak godina", kazao je Maković.
Iveković: VIše me brine kako muzeji čuvaju radove
Pitanje je komentirala i sama Sanja Iveković, koja je napomenula da je vlastitom odlukom uvijek bila, i jest, jako aktivna i prisutna na tzv. nezavisnoj sceni. No, naglasila je da je trenutačno puno više zabrinjava pitanje kako naši muzeji čuvaju radove suvremenih umjetnika, jer je na izložbi u MoMA-i otkrila žalosno stanje nekih radova iz kolekcije MSU-a.
