Na okruglom stolu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge poslodavaca u zagrebačkom Novinarskom domu sudjelovali su predstavnici Kukuriku koalicije, HDZ-a, HSLS-a i HSS-a, no od njih se nije moglo čuti mnogo konkretnih prijedloga, piše Banka magazine.
Gordan Maras iz SDP-a istaknuo je u ime Kukuriku koalicije potrebu za uspostavljanjem središnjeg tijela na razini države koji će koordinirati sve procese vezane uz ICT, od nabave pa do potpora koje se daju poduzetnicima iz sektora.
Danas su nadležnosti nad ICT sektorom podijeljene između ministarstava znanosti, turizma, gospodarstva, mora, prometa i infrastrukture te Središnjeg ureda za e-Hrvatsku. Maras smatra da bi to koordinacijsko tijelo trebao biti Središnji državni ured za e-Hrvatsku.
Kao ostale dvije ključne točke u SDP-ovom programu vezane uz ICT Maras je istaknuo obrazovanje i razvoj infrastrukture. Najavio je projekt razvoja optičke mreže koja bi u četiri godine dovela do svakog doma i u koji bi se uložilo 4-5 milijardi kuna.
U planovima Kukuriku koalicije ponovo je oživjela i ideja komercijalizacije optičke mreže javnih i državnih poduzeća i institucija - Hrvatskih željeznica, Janafa, Hrvatskih autocesta, Carneta.
Svojevremeno je vlada Ivice Račana od zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva naručila studiju o isplativosti povezivanja tih optičkih mreža, ali dolaskom Božidara Kalmete ideja je odbačena.
Najavio je Maras i umreživanje državnih institucija i tijela kako bi se omogućio pristup bazama podataka, tako da do 2014. te institucije i tijela ne bi smjele od građana tražiti da sami prikupljaju dokumente koje država već ima u sustavu.
Domagoj Juričić iz HDZ-a odgovorio je kako je prema njegovu iskustvu vrlo teško kroz državnu administraciju provesti takve odluke.
Juričić je rekao kako je država od 2003. u informatizaciju javne uprave i uvođenju suvremenih informatičkih i komunikacijskih tehnologija u funkcioniranje države uložila više milijardi kuna.
"Zabrinjavajuće je da je država još uvijek najveći potrošač u ICT sektoru. Istovremeno poslovni sektor vrlo sporo reorganizira svoje poslovne procese i sporo prihvaća usluge. Jako puno su nam prigovarali što ne uvodimo određene usluge, na primjer e-PDV ili elektronički potpis. Država je uvela elektronički potpis i osobno sam radio anketu s onima koji su ga najviše promovirali i shvatio sam da ga oni sami ne koriste. Možete razviti niz usluga, a onda nemati korisnika. To je bacanje novca poreznih obveznika“, rekao je Juričić.
Hrvoje Sagrak, predsjednik granske udruge informacijsko-komunikacijskih djelatnosti pri HUP-u odgovorio mu je da je teško očekivati poduzetnika da razmišljaju o ulaganju u ICT ako se svakodnevno moraju boriti da osiguraju likvidnosti svojih tvrtki i isplate plaće i doprinose.
Podsjetio je Sagrak da u svim relevantnim istraživanjima o poslovnoj ili informatičko-komunikacijskoj konkuretnosti, od Svjetskog gospodarskog foruma do Business Software Alliancea, Hrvatska bulježi negativne trendove i sve je niže na globalnim ljestvicama.
Juričić je rekao i kako je vlada prihvatila "politiku otvorenog koda" kako bi omogućila domaćoj ICT industriji da ponudi svoja rješenja, ali nije dobila niti jednu ponudu.
Vlada je nominalno prihvatila politiku otvorenog koda, ali ona se u praksi ne provodi, odgovorila mu je saborska zastupnica Marija Lugarić.
"Ako u tvrtki koristite program utemeljen na otvorenom kodu, ne možete prijaviti PDV jer se prihvaća samo jedan licencirani softver koji nije utemeljen na otvorenom kodu“.
HSLS smatra da je dugoročno važno uvesti poduzetničko obrazovanje u osnovno i srednje obrazovanje, istaknuo je njihov predstavnik Miljenko Šimpraga.
