Hrvatska je jedina članica Europske unije koja još nema nacionalnu strategiju borbe protiv raka, a sljedeće se godine, zbog cijele situacije s koronavirusom, zbog odgađanja pregleda, manjka lijekova i stresa, očekuje još gora situacija - više oboljelih od malignih bolesti, kao i umrlih od raka. Na platformi Onkologija.hr ističu da smo u 11 godina, koliko čekamo usvajanje Nacionalnog strateškog okvira protiv raka, zbog malignih bolesti izgubili grad veličine Splita.
Od raka je u Hrvatskoj od početka ove godine umrlo oko 7000 ljudi, kažu brojke. Te brojke ne odskaču od uobičajenih statistika, no Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu i voditelj platforme Onkologija.hr, za 24sata kaže da će se posljedice epidemije, kad su onkološki bolesnici u pitanju, vidjeti u sljedećoj godini:
"Brojke će biti veće, a pojavit će se više novootkrivenih slučajeva karcinoma, i to u uznapredovaloj fazi. Preventivnih pregleda proteklih mjeseci gotovo da i nema, a ljudi općenito izbjegavaju ići doktoru jer se boje zaraze Covidom".
Kao i broj pregleda zbog koronavirusa, znatno je smanjen broj dijagnostičkih pretraga kojima se rano može detektirati neka maligna bolest.Trostruko je smanjen broj, primjerice, kolonoskopija u prvih šest mjeseci kao najpreventivnije pretrage za rano otkrivanje raka debelog crijeva. Unatoč svemu, ukoliko osjetite simptome ili vidite da s vašim zdravljem nešto nije u redu, obratite se liječniku i zakažite pregled.
Svaki treći Hrvat/ica imat će neku malignu bolest
Godišnje u Hrvatskoj od raka umre oko 14.000 ljudi, a statistike kažu da će svaki treći stanovnik naše države tijekom života oboljeti od neke maligne bolesti. Kod muškaraca je najčešći rak pluća, dok žene najviše obolijevaju od raka dojke. Hrvatska je na samom dnu europske ljestvice po stopi preživljavanja od malignih bolesti i među pet država s najgorom stopom općenito kad je u pitanju broj oboljelih, kažu statisktike.
Nedostaje lijekova
Međutim, osim pandemije korona virusa, onkološki bolesnici moraju se nositi s još jednim problemom - neisporukom lijekova. Zbog toga se u pulskoj Općoj bolnici odgađaju kemoterapije i imunoterapije. To je za 24sata potvrdila i tajnica pulske Udruge GEA, Kluba žena liječenih od karcinoma dojke, Loredana Šćulac:
"Zbog te situacije nisu krive bolnice niti liječnici, niti onkolozi koji pacijente uvijek stavljaju na prvo mjesto. Činjenica je da se u pulskoj bolnici odgađaju kemoterapije i imunoterapije zbog neisporuke lijekova od strane veledrogerija. Osim toga, veći je problem što u Puli nema reagensa za imunohistokemiju, što znači da kad se kod neke osobe potvrdi maligna bolest, ne mogu se odrediti važna obilježja tumora, a time niti započeti i odrediti odgovarajuću terapiju".
Svaki dan odgode može značiti život za onkološkog pacijenta. Da lijekova nema, za ovaj je portal potvrdila ravnateljica pulske Opće bolnice dr. Irena Hrstić kazavši da je istina da su zalihe potrošene i da se s lijekovima "krpaju" od raznih nabavljača. Problem je velik, a nitko ne zna kako će biti riješen.