Covid-19 preokrenuo je sve, pa i politiku i vladajuće diljem svijeta. Činjenica da je Donald Trump pozitivan na koronavirus svakako će imati utjecaja na predsjedničke izbora u SAD-u. Možda se i politika prema epidemiji promijeni zbog toga, jer cijeli se svijet različito ophodio prema epidemiji i prijetnji, a Trump je primjer nijekanja njene opasnosti. Neke su zemlje pak uvodili striktne mjere, neke su se snašli i bez zatvaranja svega neophodnog za život, neke su uspjele suzbiti širenje zaraze (bar na neko kratko vrijeme), a neke samo broje žrtve.
Noćna mora Borisa Johnsona
Taman kad su mislili da će se Brexit ostvariti u potpunosti, koronavirus pomrsila je planove svima, pogotovo premijeru Borisu Johnsonu koji se već mjesecima bori sa stanjem koronavirusa u zemlji i koji je na meti kritika od prvog zaraženog. Naime, Velika Britanija je, uz Italiju, jedna od najpogođenijih zemalja u Europi ovim virusom.
Virus je u ovu zemlju "ušao" krajem siječnja ove godine, a do danas je zabilježeno 360 tisuća slučajeva zaraze. Preminulo je 42 tisuće ljudi. Zbog prvih smrtnih slučajeva u ožujku, Johnson je proglasio "lockdown" - zatvorili su se kafići, restorani, klubovi, većine škola... Slično kao i u Hrvatskoj. 5. svibnja Velika Britanija imala je najviše preminulih slučajeva u jednom danu u cijeloj Europi. S mjerama su polako počeli popuštati oko lipnja, ali već sada Johnson najavljuje nove restrikcije, budući da im broj zaraženih rapidno raste.
Nedavno je još jednom upozorio građane da se drže distance i propisanih mjera, apelirajući na one koji se druže po klubovima, pubovima i restoranima. U dućanima je počela vladati panika, građani strahuju od novog "lockdowna", s polica nestaju osnovne potrepštine.
(Twitter)
"Počinje li opet?!", pitaju se mnogi Britanci na društvenim mrežama, iako vladajući tvrde kako (još) nema mjesta panici.
U samo nekoliko tjedana, prema CNN-u, ovaj bi se premijer mogao naći u nezavidnoj poziciji - s toliko ograničenja, preminulih i zaraženih, doživjet će jednu od gorih recesija ako ih usporedimo s drugim europskim državama. Pitanje je hoće li, nakon stalnog rasta zaraženih unatoč mjerama, građani slušati Johnsona i drugi put, za vrijeme drugog "lockdowna".
Talijani priznali grešku
Mnogi su talijanski mediji prenijeli istu poruku nakon što su, sredinom ožujka i u travnju, shvatili da je kod njih najgore stanje kada je riječ o broju zaraženih i preminulih od Covida-19: "Napravili smo grešku, sve smo olako shvatili".
Talijani su, nešto prije nas, počeli s karantenama diljem zemlje. Njihov prvi slučaj zaraze koronavirusom zabilježen je kao i kod Britanaca - krajem siječnja, no Talijani nisu poduzeli ništa po pitanju zaraze sve dok stotine njih dnevno nije bilo zaraženo i sve dok nisu brojali desetke preminulih. Do danas, u Italiji je zabilježeno više od 294.390 slučajeva zaraze, kao i gotovo 36 tisuća preminulih. U travnju i svibnju, Italija je bila jedna od najpogođenijih zemalja u svijetu. U jednom trenutku je Institut za statistiku u Italiji tvrdio da su objavljene brojke pogrešne, odnosno, da je preminulih i zaraženih gotovo dvostruko više nego što se govori.
Između ostalih odluka, Nacionalni stožer civilne zaštite u vrijeme zatvaranja i najintenzivnijih epidemioloških mjera primijenjenih u Hrvatskoj tijekom proljeća ove godine, donio je odluku o privremenoj zabrani rada trgovina nedjeljom.
Samo ovu odluku Stožera Ustavni sud je osporio s obrazloženjem da odluka nije bila svrhovita te bi zabranu rada trgovina s ciljem zaštite pučanstva od širenja virusa kapljičnim putem trebalo staviti za petak, ocijenio je Ustavni sud, s obzirom da se u trgovini najveći promet ostvaruje upravo petkom.
Znanstvenik Ivan Đikić je rekao da su na početku ljeta bile krive poruke da virus nije opasan.
''U početku smo ga svi hvalili, ali kada je došlo ljeto stožer je počeo pod utjecajem politike donositi krive odluke. Greška je bila nepotrebno otvoriti noćne klubove i slati poruke da virus nije opasan. Ljudi su se opustili i mislili da smo pobijedili virus, to su bile političke poruke. Sada su se uozbiljili, vidi se da više rade".