Prije nekoliko dana na bioRxivu, bazi znanstvenih radova koji su predloženi za objavu u nekom od znanstvenih časopisa, a otvoreni su za javnost kako bi se što brže podijelila nova saznanja o novom koronavirusu SARS-CoV-2, pojavila se i studija koju kao glavni autor potpisuje prof. dr. sc. Luka Čičin Šain, naš znanstvenik, virusni imunolog, s Helmholtz centra za infektivna istraživanja u Braunschweigu.
Na stranicama svjetskih časopisa
Uz prof. Čičin Šaina tu su i njegove kolege s Helmholtz centra, Instituta za virologiju Sveučilišta u Munsteru kao i nekoliko imena s Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu, odnosno prof. dr. sc. Alemke Markotić, dr. sc. Željke Mačak Šafranko te d. sc. Ivana-Christiana Kurolta.
Početkom svibnja prof. Čičin Šain bio je sa suradnicima globalna vijest nakon objave o prepoznavanju antitijela koja sprečavaju novi koronavirus da uđe u našu stanicu, piše Večernji list. Riječ je o iznimnim otkrićima te bi se nakon uobičajenog postupka znanstvene provjere, mogla naći na stranicama nekog svjetski uglednog znanstvenog časopisa.
U radu pod naslovom “SARSCoV-2 Quasispecies Mediate Rapid Virus Evolution and Adaptation” riječ je o istraživanju potencijala razvoja novih varijanti novog koronavirusa SARSCoV-2 u određenim okolnostima te dinamike njihove adaptacije.
''Mi smo zaključili da SARSCoV-2 može mutirati vrlo brzo kako bi se prilagodio uvjetima u kojima se razmnaža. SARS-CoV-2 se širi kao roj jedinki koje su genetski raznovrsne (kvazivrste) i nose pojedinačne mutacije iako je jedan jedini genetski kod obično dominantan. Prisutnost velikog broja kvazivrsta u virusnom roju omogućava da se virus brzo prilagodi kad se uvjeti promijene. Slične smo pojave utvrdili kod tri neovisna izolata (iz Austrije, Njemačke i Hrvatske) koje smo uzgajali u laboratoriju i vidjeli da su sva tri mutirala isti gen na istom mjestu kako bi brže rasli, ali su ga mutirali svaki na svoj način jer je to ovisilo o kvazivrstama koje su bile prisutne u roju virusa još pri izolaciji. Prisutnost kvazivrsta u rojevima virusa nije nova pojava, već je opisano za brojne druge viruse, ali mi smo to pokazali za SARS-CoV-2'', objasnio je prof. Čičin-Šain o radu koji bi mogao imati dalekosežne implikacije.
Imena nekoliko stručnjaka s Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u popisu autora ovog znanstvenog rada označava nastavak suradnje s Helmholtz centrom za infektivna istraživanja u Braunschweigu i prof. Čičin-Šainom. Jedna je od velikih vijesti tijekom pandemije bila izoliranje novog koronavirusa SARS-CoV-2 na Klinici koja raspolaže laboratorijem u kojem je takvo što moguće napraviti, a upravo je taj izolat doprinio otkriću prof. Čičin-Šaina i njegova tima.
''Čestitamo profesoru Luki Čičin-Šainu i njegovu timu na ovom zanimljivom otkriću koje pokazuje način na koji se novi koronavirus SARS-CoV-2 usprkos stabilnom genomu vrlo brzo prilagođava na različite stanične uvjete što mu omogućava uspješnu replikaciju u različitom okolišu. Drago nam je da je naš izolat virusa pomogao u otkrivanju ovoga zanimljivog mehanizma koji je važan u kontekstu ispravne upotrebe antivirusnih lijekova u svrhu liječenja COVID-19 te se nadamo da ćemo i u budućnosti imati priliku istraživati s prof. Čičin-Šainom i njegovim timom'', izjavila je dr. sc. Željka Mačak Šafranko s Klinike “Dr. Fran Mihaljević” koja je bila dijelom tima koji je uspio izolirati novi koronavirus.
Rad grupe znanstvenika na čelu s prof. dr. sc. Lukom Čičin-Šainom ima, kako je objasnio, nekoliko važnih implikacija za dalje istraživanje novog koronavirusa SARS-CoV-2 odnosno metoda liječenja njime izazvane bolesti COVID-19.
''SARS CoV-2 nije znatno mutirao otkada se pojavio u Wuhanu, što potvrđuju brojne studije. Ta stabilnost bi mogla značiti da je ovaj virus već u Wuhanu postigao optimum za svoje razmnažanje među ljudima te ne treba očekivati da će se znatno mijenjati u prirodnim uvjetima, tj. mala je vjerojatnost da će se još nešto na njemu promijeniti'', kaže naš znanstvenik o mutiranju novog koronavirusa. Druga je implikacija izuzetno važna i tiče se potencijalnih lijekova. Riječ je o scenariju koji moderna medicina zapravo već poznaje.
Virus mutira kako bi se prilagodio lijeku
''Ovaj virus ima jak potencijal da se prilagodi uvjetima koji ograničavaju njegov rast. Kad jednom bude razvijen neki lijek i počne njegova široka primjena u klinikama i ambulantama, postoji visok rizik da virus brzo mutira kako bi se prilagodio lijeku i rastao u njegovoj prisutnosti. Taj je princip poznat iz drugih mikroorganizama, naročito kod bakterija koje su razvile otpornost na antibiotike'', objašnjava prof. Čičin-Šain.
Stoga će adekvatna strategija borbe protiv koronavirusa zahtijevati primjenu nekoliko lijekova istovremeno, kaže prof. dr. Čičin-Šain, koji će virus gađati na nekoliko mjesta, čime će postati praktično nemoguće da virus mutira na nekoliko mjesta istovremeno. Taj princip se primjenjuje u terapiji AIDS-a, gdje HIV, koji je izuzetno sklon mutacijama, ne može istovremeno izbjeći tri lijeka kada ih se kombinira u terapiji.
''Virus ne mutira kako bi postao opasniji. To je virusu relativno svejedno. Iz perspektive virusa, korisne su mutacije one koje mu omogućavaju brze razmnožavanje i brži rast. Genetska raznolikost omogućava brzu prilagodbu neke vrste svojoj okolini i odabir jedinki koje će bolje rasti u promijenjenim uvjetima. Charles Darwin je to opisao kod životinja na Galapagosu, ali isti princip vrijedi i za kvazivrste u roju SARSCoV-2 virusa'', zaključuje prof. dr. Luka Čičin-Šain.
