Mnogi znanstvenici skeptični su oko ruskog cjepiva protiv koronavirusa ponajviše zbog manjka podataka o njemu, ali i činjenici da nisu provedena sva ispitivanja.
Imunolog, prof. dr. Stipan Jonjić s Medicinskog fakulteta u Rijeci kazao je za Jutarnji list kako se platforma tog ruskog cjepiva koristi i u nekim drugim projektima od njih dvjestotinjak kojima je zajednički cilj doći do učinkovitog cjepiva.
"Rusi su koristili rekombinantne adenovirusne vektore koji nose gene SARS CoV-2. Konkretno, gene koji određuju S protein pomoću kojeg se virus veže za stanice i inficira ih. Rusi su zapravo koristili takva dva rekombinantna adenovirusa i očito dobili uspješnu indukciju imunološkog odgovora", kazao je Jonjić.
No da bi cjepivo bilo prihvaćeno, mora proći sve faze ispitivanja, posebno treću kliničku fazu.
"Naime, koliko god in vitro rezultati govore da će sve biti u redu u smislu neutralizacije virusa, kad cjepivo krene ‘u život’, u stvarni svijet, situacija može biti drukčija. Mi ne znamo što je još u tom cjepivu jer ono se sigurno ne sastoji samo od vektora, već ima i dodatke za koje ne znamo što mogu izazvati ako to ne ispitamo u različitim fazama ispitivanja. Svi ti podaci o rezultatima kliničkih ispitivanja moraju biti poznati regulatornim agencijama, a Rusi o tome nisu dali nikakve podatke", pojasnio je imunolog.
Već poznato oksfordsko cjepivo funkcionira na sličan način, samo što je upotrijebljen drugi adenovirus. Problem je što ne znamo detalje učinka u drugoj fazi ispitivanja koju su Rusi navodno provodili od polovice lipnja.
"Treća faza bi trebala pokazati zaštitni kapacitet i moguće štetne učinke", dodaje Jonjić za Jutarnji list.
EMA, uvjerava imunolog, neće prihvatiti rusko cjepivo sve dok Rusi ne dokažu da je cjepivo učinkovito i sigurno, ali i ne pristanu li napraviti dodatna istraživanja. U trenutnim uvjetima to cjepivo neće registrirati nijedna nacionalna agencija.
