Čini se da je travanjski paket Vladinih mjera za spas gospodarstva pogodio u srž. Zadovoljni su i obrtnici i gospodarstvenici koji će sada zadržati radnike, a nagomilani troškovi će im se otpisati ili odgoditi.
Ipak, kažu, ovo su tek hitne mjere. Da bi se gospodarstvo opet pokrenulo od tamo gdje ga je korona zaustavila, trebat će još zajednički raditi.
Od sredine ožujka zatvorena su i vrata Ivičinog frizerskog salona. Nema nikakvih prihoda, a troškovi se gomilaju. Popravljeni paket Vladinih mjera je, kaže, spas za poslovanje jer će mu otpisati državna davanja i omogućiti da zadrži svojih četvoro zaposlenih.
"Radnici se stvaraju godinama i naravno da je zadnja opcija bila ostati bez radnika. Doći će opet novo vrijeme kad čovjek treba stvarati, a ne može stvarati sam. Treba s radnicima", kaže Ivica Zanetti, vlasnik frizerskog salona.
Ti radnici će, dok čekaju ponovno pokretanje salona, od vlade dobivati četiri tisuće kuna mjesečno.
Do petka poslijepodne tu je pomoć zatražilo više od 75 tisuća poslodavaca za više od 440 tisuća radnika koji će tako biti zbrinuti.
VEZANE VIJESTI
- Oporba uz niz kritika i vlastitih prijedloga najavila potporu Vladi: 'Mjere kasne zbog izbora u HDZ-u'
- Poduzetnici pozdravljaju Vladin drugi paket mjera, sindikati baš i ne: 'Nisu nas pozvali na sastanak'
Na to računa i Renato Radić čija tvrtka za izradu i prodaju namještaja također zatvorena čeka bolje dane. Pad prihoda je oko 90 posto, a 2000 radnika je doma. Nakon promašaja u prvom pokušaju, Vlada je, kaže, s drugim paketom mjera pogodila.
"Ja mislim da svatko tko ne podržava ovakve mjere ustvari svjesno ili nesvjesno želi biti gubitnik, a ne pobjednik", smatra Radić.
Je li katastrofa zaustavljena?
Iako i obrtnici i gospodarstvenici smatraju da je drugi paket mjera zaustavio katastrofu hrvatskog gospodarstva, tvrde da se neke stvari u njemu još trebaju definirati. Dobro je, kažu, što je pomoć raspoređena prema razredima, ali isti postotni gubitak ne pogađa sve jednako.
"Firme imaju različite situacije. Neke firme su puno ulagale prošle godine nadajući se da će ove godine imati veliki rast prihoda. Zaposlili su puno novih ljudi. Njima je sad možda isti prihod kao prošle godine zapravo veliki pad produktivnosti i veliki problem", rekao je Petar Šimić iz Udruge malih i srednjih poduzetnika
Nije riješen ni problem poslodavaca s prostorima u najmu, bilo institucija, bilo privatnih vlasnika. Poslodavci očekuju da se tu postigne dogovor o umanjenom najmu ili odgodi plaćanja. Ipak, slažu se da su mjere postigle ono osnovno - spašavanje radnih mjesta. No, ne potpuno.
Broj nezaposlenih na Zavodu za zapošljavanje raste. Samo u ožujku je narastao za gotovo 6000, a trend se nastavio i u travnju do današnjih 146.477 nezaposlenih i to u periodu godine u kojem obično bilježimo pad nezaposlenosti. No, u posljednja dva tjedna 9000 ljudi je otišlo sa Zavoda. Zbog toga se broj otkaza zbog koronavirusa procjenjuje na oko 16 tisuća. Među njima su oni čiji su poslodavci počeli otpuštati prije drugog paketa mjera. Za njih stižu dobre vijesti ako odluče vratiti ljude na posao.
"Oni poslodavci koji su u međuvremenu, a žele vratiti, mi ćemo im sigurno dati potporu s time da ako su u međuvremenu primali novčanu naknadu sa zavoda, onda ćemo tražiti povrat", rekao je ravnatelj HZZ-a Ante Lončar.
I obrtnici i gospodarstvenici se slažu da je hitni paket mjera dobro pogođen. No, od Vlade očekuju još - prije svega smanjenje uvoza, pokretanje domaće proizvodnje i ukidanje parafiskalnih nameta.
