Novi koronavirus nije sasvim jednak u šest hrvatskih gradova, zaključili su znanstvenici Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu.

''U Centru djeluje skupina znanstvenika i znanstvenica koja ima ekspertna znanja za detaljnu analizu virusnih genoma. Njihove studije omogućuju praćenje virusa koji cirkuliraju Hrvatskom, radi li se o istom virusu, sličnim virusima, koja je stopa mutacija i slično. Korištenjem metodologije dubinskog sekvenciranja prema protokolu razvijenom u Centru, do sada su odredili sekvence cijelih genoma virusa SARS-CoV-2 iz uzoraka pacijenata iz šest hrvatskih gradova. Uočili su neke razlike u njima, ali puno značenje tih razlika tek će se spoznati'', za Večernji list je objasnila Beata Halassy, voditeljica Laboratorija za imunokemiju i biokemiju u Centru.

Novi koronavirus u ovom “drugom repu” prvog vala u nas uzrokuje jednake simptome bolesti COVID-19, među kojima su i oni tek nedavno službeno dodani na listu poput povraćanja i proljeva. Je li novi koronavirus mutirao, koliko ta promjena strukture virusa utječe na njegovu zaraznost, širi li se brže i uzrokuje li različite simptome bolesti? Sve su to i dalje aktualna pitanja kao i ono ključno – što to znači za izradu učinkovitog i sigurnog cjepiva? Nedavno je, valja podsjetiti, zaključeno da je trenutačno najdominantnija mutirana verzija novog koronavirusa koja hara po Americi, ali i za koju se smatra da je “poštedjela” Kinu. Smatra se da je originalni soj virusa iz Kine do Europe mutirao i da je ta mutacija, naziva D614G, prešla u Ameriku. To je danas dominantan soj korone koji cirkulira svijetom. Toj se mutaciji, među ostalim, pripisuje veća zaraznost, ali znanost to tek treba nedvojbeno dokazati.

Takva dominantna mutirana varijanta korone utvrđena je u spomenutim uzorcima briseva iz šest analiziranih hrvatskih gradova. Riječ je o uzorcima pacijenata iz Pule, Koprivnice, Varaždina, Dubrovnika, Splita i Osijeka kojima su metodologijom dubinskog sekvencioniranja prema protokolu razvijenom u Centru Anamarija Slović i Jelena Ivančić Jelečki odredile sekvence cijelih genoma virusa. ''Uzorci su dobiveni od Ivana-Christiana Kurolta iz Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” te od Irene Tabain iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Cilj je bio analizirati genome virusa SARS-CoV-2 kod pacijenata za koje je potvrđeno da pripadaju različitim epidemiološkim lancima, tj. viruse koji su bili neovisno uneseni u Hrvatsku'', objasnila je Ivančić Jelečki.

Molekularna epidemiologija virusa i detaljne analize virusnih genoma izučavaju se u Laboratoriju za molekularnu biomedicinu Centra te ove studije omogućuju praćenje virusa koji cirkuliraju u Hrvatskoj. Upravo su oni potvrdili da korona u šest naših gradova nije identična, no tek treba utvrditi što ta razlika u strukturi virusa zapravo znači.

No, u svih šest uzoraka utvrđeno je da su, da tako kažemo, mutirana D614G varijanta ovog virusa, a još uvijek se treba nedvosmisleno utvrditi je li to zaraznija varijanta. U ozbiljnosti bolesti koju uzrokuje dosad nije utvrđena razlika, odnosno da izaziva teže simptome od originalnog soja, ali je utvrđeno da ljudi inficirani ovom mutacijom imaju veće razine virusa u sebi.