Novi koronavirus nije sasvim jednak u šest hrvatskih gradova, zaključili su znanstvenici Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu.
''U Centru djeluje skupina znanstvenika i znanstvenica koja ima ekspertna znanja za detaljnu analizu virusnih genoma. Njihove studije omogućuju praćenje virusa koji cirkuliraju Hrvatskom, radi li se o istom virusu, sličnim virusima, koja je stopa mutacija i slično. Korištenjem metodologije dubinskog sekvenciranja prema protokolu razvijenom u Centru, do sada su odredili sekvence cijelih genoma virusa SARS-CoV-2 iz uzoraka pacijenata iz šest hrvatskih gradova. Uočili su neke razlike u njima, ali puno značenje tih razlika tek će se spoznati'', za Večernji list je objasnila Beata Halassy, voditeljica Laboratorija za imunokemiju i biokemiju u Centru.
Novi koronavirus u ovom “drugom repu” prvog vala u nas uzrokuje
jednake simptome bolesti COVID-19, među kojima su i oni tek
nedavno službeno dodani na listu poput povraćanja i proljeva. Je
li novi koronavirus mutirao, koliko ta promjena strukture virusa
utječe na njegovu zaraznost, širi li se brže i uzrokuje li
različite simptome bolesti? Sve su to i dalje aktualna pitanja
kao i ono ključno – što to znači za izradu učinkovitog i sigurnog
cjepiva?
Nedavno je, valja podsjetiti, zaključeno da je trenutačno
najdominantnija mutirana verzija novog koronavirusa koja hara po
Americi, ali i za koju se smatra da je “poštedjela” Kinu. Smatra
se da je originalni soj virusa iz Kine do Europe mutirao i da je
ta mutacija, naziva D614G, prešla u Ameriku. To je danas
dominantan soj korone koji cirkulira svijetom. Toj se mutaciji,
među ostalim, pripisuje veća zaraznost, ali znanost to tek treba
nedvojbeno dokazati.
Takva dominantna mutirana varijanta korone utvrđena je u
spomenutim uzorcima briseva iz šest analiziranih hrvatskih
gradova. Riječ je o uzorcima pacijenata iz Pule, Koprivnice,
Varaždina, Dubrovnika, Splita i Osijeka kojima su metodologijom
dubinskog sekvencioniranja prema protokolu razvijenom u Centru
Anamarija Slović i Jelena Ivančić
Jelečki odredile sekvence cijelih genoma virusa.
''Uzorci su dobiveni od Ivana-Christiana Kurolta
iz Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” te
od Irene Tabain iz Hrvatskog zavoda za
javno zdravstvo. Cilj je bio analizirati genome virusa SARS-CoV-2
kod pacijenata za koje je potvrđeno da pripadaju različitim
epidemiološkim lancima, tj. viruse koji su bili neovisno uneseni
u Hrvatsku'', objasnila je Ivančić Jelečki.
Molekularna epidemiologija virusa i detaljne analize virusnih genoma izučavaju se u Laboratoriju za molekularnu biomedicinu Centra te ove studije omogućuju praćenje virusa koji cirkuliraju u Hrvatskoj. Upravo su oni potvrdili da korona u šest naših gradova nije identična, no tek treba utvrditi što ta razlika u strukturi virusa zapravo znači.
No, u svih šest uzoraka utvrđeno je da su, da tako kažemo, mutirana D614G varijanta ovog virusa, a još uvijek se treba nedvosmisleno utvrditi je li to zaraznija varijanta. U ozbiljnosti bolesti koju uzrokuje dosad nije utvrđena razlika, odnosno da izaziva teže simptome od originalnog soja, ali je utvrđeno da ljudi inficirani ovom mutacijom imaju veće razine virusa u sebi.
